Postojeći regulacijski okvir ne osigurava pretpostavke za učinkovito provođenje stečajnih postupaka, a Zakonom o stečaju nije ograničeno trajanje stečajnih postupaka. Izmjena stečajnoga postupka trebala se, prema reformskim ciljevima Vlade Federacije BiH, provesti prije pet godina, ali to ni do danas nije učinjeno. Zbog svega stečajni postupak nad nekim tvrtkama traje po 20 i više godina, piše Večernji list BiH.
Preduga trajanja i problemi
Ovo su neke od temeljnih kritika koje su u svojem izvješću iznijeli revizori iz Ureda za reviziju Federacije BiH, a tiču se učinkovitosti stečajnog postupka u ovom bh. entitetu. I Ured ombudsmana za zaštitu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini ističe kako ovi postupci znaju trajati po 15 godina iako su djelatnici prije pokretanja stečajnih postupaka ishodili pravomoćne sudske presude koje se odnose na uvezivanje radnog staža i isplatu zaostalih plaća, a da sud nije izvršio presudu koju je sam donio. Zaposlenici tvrtke nad kojom je pokrenut stečajni postupak žale se Uredu ombudsmana za ljudska prava na taj pravni apsurd koji ih dovodi u tešku socijalnu situaciju. Kako ističu, žalbe se odnose najviše na postupke naplate svojih potraživanja, tako da imate primjere gdje, kako piše u izvješću, “banke i ostali vjerovnici u stečajnom postupku ostvare svoja prava, a njima preostaju samo mrvice”.
Još 2016. godine Vlada je, unatoč prosvjedu sindikata, donijela novi Zakon o stečaju koji uređuje predstečajni i stečajni postupak, pravne posljedice njihova otvaranja i provođenja, reorganizaciju stečajnoga dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovi stečajnog plana i međunarodni stečaj.
Novi Zakon o stečaju bilo je potrebno dopuniti jer je stari iz 2003. godine bio nedorečen, nejasan, a potpuno nove okolnosti u razvoju poslovnog okruženja same po sebi nameću potrebu za donošenje novoga zakonskog rješenja, s težištem na afirmaciji oživljavanja posrnulih gospodarskih subjekata. Jedan od glavnih razloga za donošenje novog zakona je nepravodobnost pokretanja postupaka, što se događa najviše zbog neodgovornosti osoba ovlaštenih za zastupanje stečajnog dužnika, kao i nedostatka sredstava kod stečajnog dužnika, a i povjeritelja za uplatu predujma za otvaranje stečajnog postupka. Ne postoji tijelo koje bi nadziralo primjenu odredbe koja se tiče pravodobnoga pokretanja postupka i koje bi izricalo sankcije stečajnom dužniku, odnosno tijelu ovlaštenom za zastupanje stečajnoga dužnika uslijed nepravodobnoga pokretanja postupka.
Što donosi novi zakon
To dovodi do nedovoljne stečajne mase i niskog stupnja namirenja povjeritelja. Utvrđeno je i da su troškovi provođenja stečaja visoki u odnosu na vrijednost stečajne mase i predugo traje. Po novom zakonu, prijedlog za otvaranje stečajnog postupka je u roku od 30 dana od nastupanja platežne nesposobnosti. Stečajni postupak trebao bi se pokrenuti u trenutku kada tvrtka od prihoda, ostvarenoga redovitim poslovanjem, ne može izmiriti sve svoje obveze, poput isplate plaća i doprinosa radnicima, poreza državi, rata kredita bankama ili roba i usluga dobavljačima.
Prošle su četiri godine od toga novog Zakona o stečaju i ništa se značajno nije promijenilo. Novi podaci govore kako se te tvrtke brišu iz registra gospodarskih subjekata, bez obzira jesu li se i koliko namirila potraživanja povjeritelja. •
