Rast cijena građevinskog materijala, nedostatak radne snage, cijene zemljišta… samo su neki od parametara koji se uzimaju u obzir kada je riječ o formiranju cijena nekretnina, zbog čega bh. građani već sada izdvajaju više novca po kvadratu, piše Večernji list BiH.
Kad će stati?
No, ono što je sada problem jest što se ne zna kad će cijene prestati rasti, odnosno kada će se stabilizirati. Iz agencija za promet nekretninama naglašavaju kako je inflacija tako velika da novac gubi vrijednost, zbog čega se ljudi odlučuju kupiti nekretninu.
- Teško je predvidjeti kada će se rast zaustaviti. Skočile su cijene građevinskog materijala, radne snage, a zanimanje za kupnju stanova je i dalje veliko. Budući da je kamata u banci vrlo niska ili je uopće nema, sve više je onih koji svoj novac ulažu u nekretnine jer kada kupe stan, mogu ga iznajmiti i na taj način čuvaju vrijednost novca i da na neki način kroz najam dobiju kamatu koju ne dobiju u banci - kazala je vlasnica banjolučke agencije za nekretnine Senka Gatarić Vasilić za Nezavisne. Prema riječima Leonarda Samardžije, vlasnika prijedorske agencije za nekretnine, materijal kojim se gradi poskupio je za 200 do 300 posto, što je u konačnici diglo cijene nekretnina. Da će razdoblje s višim cijenama stanova potrajati, smatra i Franjo Sivrić, vlasnik mostarske agencije za nekretnine, koji je nedavno za Večernji list komentirao ovu problematiku. - Nove, znatno više cijene građevnog materijala zadale su udarac građevinskom sektoru, a kao lančana posljedica došlo je do viših cijena stanova. Budući da je sve poskupjelo, moguće je očekivati i veće cijene stanova - kazao je ranije Sivrić. Saša Pinter, vlasnik agencije za nekretnine u Sarajevu, smatra kako bi kroz godinu - godinu i pol moglo doći po pada cijena nekretnina. - Stanovi će poskupjeti za pet do deset posto, a onda bi tržište moglo doživjeti pad, isto kao 2009. godine. To bi se moglo dogoditi kroz godinu - godinu i pol dana. Pomaci cijena prema dolje, kaže, moraju se dogoditi jer ovako više neće moći. Prema njegovim riječima, cijene stanova koje postoje na tržištu previsoke su u odnosu na cijenu izgradnje. - Rast cijena je nerealan u odnosu na cijenu kvadrata gradnje. S nekadašnjih 1600 KM, koliko je prije nekoliko godina stajao kvadrat, došli smo na 2500 pa čak i 3000 KM - kazao je Pinter za Nezavisne. Inače, na svjetskom tržištu smanjena je proizvodnja građevinskog materijala kao posljedica koronakrize, što je povećalo cijenu prijevoza materijala, energenata. Kako se prikazuje u statističkim podacima, građevinski materijal rastao je prosječno od 35 do 45 posto, ali neke stavke su rasle i za više od 50 posto. Željezo je sa 600 eura po toni poskupjelo na tisuću, 30 posto su poskupjele cigle, crijep i to je problem s kojim se nisu susreli samo građevinari u BiH nego u cijelom svijetu. Treba se prisjetiti i da se s 4 tisuće maraka prijevoz robe iz Kine povećao na skoro 20 tisuća, ta je zemlja nekada sve što je mogla slala na svjetsko tržište pa se sada traže alternative.
Povećana potražnja
Osim enormnog rasta građevinskog materijala, na cijene stanova ogroman utjecaj ostavila je i potražnja kao i kronični nedostatak stanova u novogradnji. No, ni rast cijena nije zaustavio potražnju, kažu iz agencija. - Prodaja stanova ide u jako ranoj fazi izgradnje. To je zato što je velika potražnja, posebice za manjim stanovima. Vlasnici, i ako ne budu kasnije živjeli u njima, mogu ih ili izdati ili preprodati po znatno višoj cijeni nego što su platili dok su bili u izgradnji - ističu agenti za nekretnine, ističući kako nedostaje gradilišta. - Trenutačno nema gradilišta, na dozvole se čeka godinama, što također utječe na cijenu. Primjerice, stan u novogradnji u Istočnom Sarajevu možete kupiti po cijeni od 1500 do 1700 KM po kvadratu, dok je za kvadrat stana, primjerice, na Skenderiji potrebno izdvojiti 6000 KM, 6500 KM na Markalama, a znam da je jedan na Grbavici prodan za više od 3000 KM po kvadratu - kazao je agent iz Sarajeva. Mostar ima jednak problem sa stanovima budući da je posljednja zgrada u Mostaru napravljena još prije pandemije, a prema riječima agenata, u planu je zgrada u kojoj će se za kvadrat izdvajati 3000 KM. Cijene četvornog metra stana u gradu na Vrbasu kreću se između 2200 na periferiji i do iznad 3500 KM u središtu grada. No, kolika je zapravo potražnja za stanovima najbolje pokazuju brojke. Tako je broj izdanih odobrenja za gradnju u prosincu 2021. godine u odnosu na prosječan broj izdanih odobrenja za gradnju u 2020. godini veći za 8,8 posto a u odnosu na prosinac 2020. manji je za 0,3 posto.
