Iako se očekivalo da će hitna sjednica Doma naroda Parlamenta BiH, koja je trebala biti održana danas, pružiti odgovor na pitanje može li BiH u ovom mjesecu napraviti toliko potreban iskorak na europskom putu, to se, nažalost, nije dogodilo, a razloge ponovno treba tražiti u složenoj i međusobno uvjetovanoj matrici ponašanja srpskih i bošnjačkih političkih predstavnika. Dom naroda i danas je tako ostao bez kvoruma koji su srušili srpski izaslanici, i to s obrazloženjem da dnevni red nije u svojim prvim točkama imao europske zakone, piše portal Večernjeg list BiH.
Važni zakoni
Naime, prijedlog Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine, kao i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, a koje su predložili Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić, bili su kao 10. odnosno 11. točka dnevnog reda, a to je, čini se, zasmetalo srpskim izaslanicima.
Zamjenik predsjedatelja Doma naroda Nikola Špirić objasnio je prilikom utvrđivanja dnevnog reda kako su pokušali na sjednici kolegija zamoliti da dnevni red bude strukturiran tako da “da zakoni o Sudu i Tužiteljstvu budu prve točke dnevnog reda pa Zakon o obrani, pa redom kako ide”.
- Nažalost, nema suglasnosti jer kolega Kemal Ademović (predsjedatelj Doma naroda) kaže da ga neće bošnjački klub u tome podržati. To vam govori o opredijeljenosti za europski put i za europske zakone - kazao je Špirić, naglasivši kako on na osnovi toga zaključuje kako nema spremnosti da razgovaraju o vitalnim stvarima, odnosno da se ovdje nastavlja politika optužbi, ucjena i blokada. Špirić je ovom prilikom uputio poziv šefovima klubova srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda da zajedno na sastanku pokušaju doći do konsenzusa, kazavši kako će, što god da dogovore, odnosno što bude konsenzus, oni to podržati.
Tako je ponovno propuštena prilika za usvojiti važne zakone koji su, podsjećamo, ključni uvjet bez kojega Bosna i Hercegovina ne može početi pregovore s Europskom unijom. Ipak, valja navesti kako pitanje urušavanja europskog puta BiH, osim bošnjačkog skupljanja političkih bodova, treba promatrati i kroz osnaženu poziciju SNSD-a nakon povratka iz Sjedinjenih Američkih Država, a kojom prilikom je Milorad Dodik de facto proglasio kraj europskog puta Bosne i Hercegovine, kao i okretanje Republike Srpske prema nekim drugim svjetskim adresama koje, osim već tradicionalne Moskve, sada čini i Washington. Dakle, bilo bi pomalo naivno vjerovati kako su srpski izaslanici srušili kvorum jer im je, eto, stalo do europskog puta.
Dodik je tako, nakon povratka iz SAD-a, naglasio kako podržava Trumpa u ocjeni da Europa nema izglede, da je propala, da ima još godinu dana da se trgne. - Vjerujem da je u pravu i sve ono što znam o realnom životu upućuje na to da Europa kao takva gubi i da ne može biti mjesto gdje mi težimo te zato treba obustaviti sve aktivnosti na onomu što nama lažno predstavljaju kao put prema Europi. Koji put prema Europi? Naši putovi moraju ići prema Americi, Rusiji, Izraelu, Srbiji. To su naši putovi. Nikakva Europa. Ona ne može sebi pomoći - naglasio je Dodik. Dakle, posljedica bošnjačkog uvjetovanja dnevnim redom, kao i srpskog rušenja kvoruma, u međusobnoj su korelaciji jer obje političke pozicije čine dvije strane iste medalje, a ona u praksi dovodi BiH pred zid daljnjeg napretka prema Europskoj uniji.
Hrvati traže dogovor
U međuvremenu, jedini politički predstavnici koji iskreno i konstantno zagovaraju povratak energije i fokusa na europske reforme su oni hrvatski, koji očekuju da predstavnici drugih dvaju naroda prepoznaju priliku koja se nudi Bosni i Hercegovini. U suprotnom, postoji opasnost da i nakon ovoga proljeća ostanemo bez mogućnosti pokretanja pregovora, a što bi imalo dalekosežne posljedice za poziciju BiH na europskim tračnicama. Ne treba posebno isticati koliko bi takvo stanje značilo za gospodarski i općenito životni standard žitelja zemlje.
Otvori KEKS Pay
