Iako se Svjetski dan bez automobila obilježava s ciljem podizanja svijesti o očuvanju okoliša i smanjenju zagađenja, svakodnevne gužve na ulicama bosanskohercegovačkih gradova pokazuju potpuno drugačiju sliku.
Prometnice su preopterećene, a broj vozila iz godine u godinu raste, čime infrastruktura postaje sve nesvrhovitija za potrebe modernog prometa. Prema službenim podacima, u Bosni i Hercegovini je prošle godine registrirano više od 1.355.000 vozila, što je za 60 tisuća više nego godinu ranije. Samo u Županiji Sarajevo registrirano je 184 tisuće vozila, čija prosječna starost iznosi 17 godina, piše N1.
Ministar unutarnjih poslova Županije Sarajevo Admir Katica istaknuo je da je pritisak na prometnice ogroman.
"U odnosu na 2012. godinu to je ogromno povećanje — tada smo imali oko 100 tisuća registriranih vozila, a sada imamo oko 190 do 200 tisuća. Pritom ne računamo, iako bismo trebali, vozila koja svakodnevno migriraju u Sarajevo iz Lukavice, Kiseljaka, Zenice, Tuzle... Dakle, riječ je o velikom broju vozila. Zbog toga mislim da smo u ŽS-u najviše opterećeni velikim brojem prometnih nesreća koje rezultiraju materijalnom štetom", kazao je Katica.
Potreba za novim mjerama i modernizacijom infrastrukture
Gotovo svako kućanstvo u zemlji danas posjeduje dva ili više automobila, što otvara pitanje održivosti ovakvog trenda. Prometni stručnjak Mirzet Sarajlić smatra da bi se u budućnosti moglo razmisliti o dodatnim fiskalnim nametima za višak vozila u obiteljima.
"U narednom razdoblju zaista bismo mogli razmisliti o tome da svako drugo ili treće auto po jednoj obitelji oporezujemo, jer kapacitet prometnica jednostavno nije izdrživ. Svugdje u svijetu infrastruktura je projektirana po načelu 'jedna obitelji — jedan automobil'. Treba ograničiti jedno vozilo po kućanstvu", upozorio je Sarajlić.
Osim prevelikog broja automobila, ključni problem leži u zastarjeloj infrastrukturi. Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto naglasio je da ulaganja u sigurnije prometnice izravno spašavaju ljudske živote.
"Boljom infrastrukturom spašavaju se životi — kad imate puno jednosmjernih, razdvojenih ulica, kad imate magistralne ceste koje nemaju 'crne točke' i koje vas ne dovode u iskušenje da pretječete tamo gdje je slaba vidljivost jer ste nestrpljivi i žuri vam se", objasnio je Forto.
Da je modernizacija cestovne mreže prioritet, potvrđuju i međunarodne institucije. Šef Izaslanstva EU-a u BiH Adebayo Babajide najavio je značajna ulaganja u prometnu infrastrukturu.
"U partnerstvu s EBRD-om, EIB-om i Svjetskom bankom očekujemo mobilizaciju do 300 milijuna eura investicija za potporu modernizaciji do 1.160 kilometara prioritetnih cesta diljem Bosne i Hercegovine. Ovo su vrlo konkretni primjeri kako potpora Europske unije, zajedno s našim partnerima, čini razliku na terenu", poručio je Babajide.
Prelazak na alternativna prijevozna sredstva, poput bicikala, mogao bi donijeti višestruke koristi, osobito u vremenima visokih cijena energenata. Magistar prometnog inženjerstva Damir Margeta ističe ekonomske prednosti ovakvog načina kretanja.
"Živimo u vremenu kada su cijene goriva iznimno visoke. O cijeni parkiranja, održavanja automobila i njegovoj amortizaciji ne trebam ni govoriti — tu je bicikl apsolutni pobjednik", zaključio je Margeta.
Iako jedan simboličan dan bez automobila neće riješiti višegodišnje gužve u gradovima poput Sarajeva, on može poslužiti kao poziv na promjenu navika i prelazak na održivija rješenja kako bi se rasteretile prometnice i olakšao svakodnevni život.
Otvori KEKS Pay
