Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine 300.000 majki umire zbog komplikacija povezanih s trudnoćom ili porodom, kao i dva milijuna djece tijekom prvog mjeseca života. U odnosu na ranije, u BiH je posljednjih godina situacija znatno bolja, međutim, smrtni slučajevi trudnica, rodilja i novorođenčadi još uvijek postoje.
Značajan napredak
Prema riječima dr. Erwina Cooremana, posebnog predstavnika Svjetske zdravstvene organizacije u BiH, u ovoj zemlji ostvaren je značajan napredak u smanjenju smrtnosti dojenčadi te na 1000 živorođenih bude pet do sedam smrtnih slučajeva. Međutim, iako su ovi brojevi relativno niski u usporedbi s nekim drugim zemljama, oni i dalje upućuju na potrebu za stalnim poboljšanjima. - Svaka majka i svako dijete trebaju imati pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama, bez obzira na to gdje žive. Nažalost, nejednakosti i dalje postoje, posebno između urbanih i ruralnih područja, gdje je pristup čak i osnovnoj zdravstvenoj zaštiti i dalje izazov. Rješavanje ovih nejednakosti ključno je kako bi svako novorođenče imalo najbolji mogući početak života - istaknuo je Cooreman. Problematizirao je činjenicu da u mnogim ruralnim i udaljenim područjima BiH primarna zdravstvena zaštita ostaje ograničena. Naglašava kako se trudnice u mnogim ruralnim i udaljenim područjima BiH nerijetko suočavaju s poteškoćama u pristupu prenatalnoj njezi, stručnom osoblju za porod i postporođajnoj podršci. Prema njegovu mišljenju, državni prioritet trebaju postati jačanje primarne zdravstvene zaštite, širenje programa mobilnih timova i osiguranje dostupnosti specijalista u svim krajevima zemlje. - Ulaganjem u snažniji zdravstveni sustav, ključna briga za majke i novorođenčad može se osigurati čak i u najizoliranijim zajednicama. Ni jedna žena ne smije biti uskraćena za životno važnu zdravstvenu zaštitu tijekom trudnoće i poroda - kazao je Cooreman te dodao kako sva djeca moraju imati pristup osnovnoj medicinskoj skrbi u svojim prvim danima života. Upozorio je i na ozbiljan problem koji predstavlja nasilje od intimnih partnera, što i dalje predstavlja i ozbiljan problem koji utječe na fizičko i psihičko zdravlje mnogih žena te na činjenicu kako nasilje tijekom trudnoće povećava rizik od komplikacija, uključujući prijevremeni porod, nisku porođajnu težinu i postporođajnu depresiju. - Proširenje resursa za mentalno zdravlje, obuka zdravstvenih djelatnika da prepoznaju i odgovore na slučajeve obiteljskog nasilja na povjerljiv i poštovan način te provedba zaštitnih ključnih mjera koraci su prema stvaranju sigurnog i podržavajućeg okruženja - smatra Cooreman.
Najučestaliji uzrok smrti
Prema podacima Zdravstveno-statističkog godišnjaka FBiH za 2023., u navedenoj godini umrlo je 109 dojenčadi ili 6,7 na 1000 živorođenih. Najučestaliji uzrok smrti dojenčadi su oboljenja, stanja podrijetlom perinatalnog razdoblja ukupno 70 umrle dojenčadi ili 64,2%. Kongenitalne malformacije nalaze se na drugom mjestu s učestalosti od 9,2%. Rana neonatalna smrtnost, tj. smrtnost dojenčadi do 6 dana života, čini 58,7% svih smrti dojenčadi, dok je zastupljenost kasne neonatalne smrtnosti - smrtnost dojenčadi 7 - 27 dana života 14,7%. U 2023. umrlo je 118 djece do pet godina sa stopom smrtnosti 7,3 na 1000 živorođenih. U 2023. registriran je 1 slučaj smrti djeteta do 5 godina starosti uslijed ozljeda, trovanja i sl.
