Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn danas bi trebao stići u posjet Bosni i Hercegovini, ali sigurno je da ga domaći dužnosnici ne mogu dočekati s dobrim vijestima o napretku u procesu eurointegracija. Naprotiv, protekla godina dana izgubljena je u ovom procesu, iako će biti onih koji će tvrditi da je ovo razdoblje “iskorišteno” za pripremu odgovora na dodatna pitanja iz upitnika Europske komisije, što je također standardni dio procesa priključenja neke zemlje Uniji, piše Večernji list BiH.
Izgubljeno vrijeme
Dodatna pitanja iz upitnika EK Bosna i Hercegovina je dobila u lipnju prošle godine. Riječ je zapravo o 20 posto pitanja iz upitnika dostavljenog u prosincu 2016. godine na koje je BiH u međuvremenu odgovorila.
Vjerovalo se kako će zbog usvojenog Mehanizma koordinacije usuglašavanje i dostavljanje odgovora na dodatna pitanja u Bruxelles trajati prilično kratko. Međutim, ispostavilo se da BiH za dostavljanje odgovora na dodatna pitanja treba isto vremena koliko i za dostavljanje odgovora na osnovna pitanja.
Europska komisija odgovore na dodatna pitanja očekivala je do 1. listopada prošle godine, a dobila ih je tek nedavno kada ih je predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik odnio u Bruxelles. To je ujedno sve što su u proteklih pola godine, koliko je prošlo od izbora, bh. vlasti uradile na europskom putu zemlje u koji se svi kunu. Europska komisija tek treba dati ocjenu odgovora na dodatna pitanja, a prema onome što je dostupno javnosti, neki od tih odgovora su takvi da će u Bruxellesu prije izazvati smijeh nego ozbiljnu reakciju. U svakom slučaju, na mišljenje Europske komisije čekat će se mjesecima, ali to nikako ne znači da BiH do tada ne treba ništa raditi na europskim integracijama.
Mišljenje Europske komisije
Naprotiv, europski dužnosnici su još prije Hahnova dolaska poslali poruke što se sve očekuje od BiH kao zemlje koja pretendira na kandidacijski status, a kasnije i članstvo u Uniji. Za početak je to uspostava vlasti na svim razinama i sada je sasvim jasno da taj zadatak do Hahnova dolaska u Sarajevo nije ispunjen.
No, nije to jedino neispunjeno očekivanje kada su u pitanju bh. vlasti i europski put. Izmjena izbornog zakonodavstva i poštivanje presuda vlastitih sudova, uključujući najviši – Ustavni sud BiH, jedan je od prioriteta na kojem EU inzistira još od predizbornog vremena. Također, nastavak već započetih ekonomskih i socijalnih reformi bio bi pozitivan signal Bruxellesu i europskim centrima moći prije razmatranja mišljenja o kandidacijskom statusu BiH. Nažalost, sve je to trenutačno u fazi čekanja i iščekivanja. Tek sad se vidi koliko je zapravo štete pričinjeno što je od jeseni 2017. godine, kada je počela neformalna predizborna kampanja u BiH, kroz institucije opstruiran svaki reformski plan, od onog koji se tiče izbornog zakonodavstva do socijalnih i ekonomskih zakona.
