Iako je projekt gradnje mosta kod Gradiške, jednog od nekoliko zajedničkih projekata Hrvatske i Bosne i Hercegovine koje je i financijski poduprla Europska unija, završen još u srpnju 2022. godine, dok su procesi opremanja objekta s bh. strane, kao i aktivnosti na gradnji pristupne prometnice s hrvatske strane u završnoj fazi, preko ovoga mosta do sada se nije moglo putovati zbog činjenice da novi granični prijelaz između dviju država ne postoji u postojećem sporazumu.
Novi sastav
Ipak, čini se kako bi se stvari mogle promijeniti u idućih nekoliko dana, a kako Večernji list doznaje iz izvora u Ministarstvu sigurnosti BiH, uskoro bi mogao biti potvrđen novi sastav povjerenstva koje će s kolegama s hrvatske strane raditi na utvrđivanju svih pravila koja se tiču carine i prijevoza robe, a sve kako bi novi granični prijelaz postao operativan što je prije moguće.
To svakako dolazi u vrijeme kada prijevoznici u BiH traže veći broj graničnih prijelaza koji će biti opremljeni za prijevoz svih vrsta robe, tako da bi otvaranje novog graničnog prijelaza došlo u pravi trenutak. Također, valja navesti i kako granični prijelaz Svilaj nije uvršten u postojeći sporazum, već Vijeće ministara svake godine donosi posebnu odluku kojom se ovaj GP otvara za međunarodni promet putnika i određenih vrsta roba (bez veterinarske inspekcije).
U skladu s prethodno spomenutim, nužno je da nadležna tijela BiH i Hrvatske što hitnije donesu novi sporazum o graničnim prijelazima ili eventualno usvoje aneks postojećeg sporazuma kako bi kategorizacija spomenutih dvaju prijelaza bila riješena.Istodobno, kada je riječ o aktivnostima Uprave za neizravno oporezivanje, ova je institucija odradila najveći dio posla. Doznajemo kako su u tijeku aktivnosti na servisiranju i održavanju opreme, instalacija i otklanjanje eventualnih nedostataka na objektima GP Gradiška u cilju njihove pripreme i stavljanja u funkciju. I Republika Hrvatska je u završnoj fazi svojih aktivnosti, radovi na pristupnoj prometnici koja će spajati Gradišku s autocestom Zagreb - Beograd, kao i na graničnom prijelazu, su okončani.Most Gradiška, kako je prije nekoliko godina naveo šef Sektora za kooperacije pri Izaslanstvu Europske unije u Bosni i Hercegovini Stefano Ellero, jedan je od 13 investicijskih grantova koji je odobrila Europska unija u vrijednosti većoj od 225 milijuna eura. Dodao je da će Europska unija nastaviti aktivno podržavati ovaj projekt i razvoj koridora Vc, potičući tako regionalnu suradnju i bolje veze s EU-om. Ukupna vrijednost radova izgradnje ovog mosta iznosi 19,5 milijuna eura, dok su usluge nadzora u iznosu od 1,8 milijuna eura. Trošak izgradnje mosta podjednako su financirale Hrvatske ceste uime Republike Hrvatske i Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine. Za realizaciju ovog projekta Bosna i Hercegovina je koristila UMTS sredstva iz programa posebne namjene i WBIF grant sredstva, a Republika Hrvatska vlastita i bespovratna sredstva fondova Europske unije. Most Gradiška spojit će bosanskohercegovačku autocestu s brzom cestom s hrvatske strane koja bi išla od granice s Bosnom i Hercegovinom, preko Virovitice i Okučana do granice s Mađarskom.Drugi projekt koji je plod suradnje dviju zemalja te potpore Europske unije je most Svilaj. Most Svilaj dio je međunarodnog paneuropskog cestovnog koridora Vc Budimpešta - Beli Manastir – Osijek – Sarajevo – Ploče koji središnju Europu povezuje s hrvatskim Jadranom, a njegovim otvaranjem nadomješta se nedostajuća veza na spoju mreža autocesta Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Kategorizacija
Ipak, i ovaj granični prijelaz mora postati dio novog sporazuma. U svibnju je, podsjećamo, u Banjoj Luci održan bilateralni sastanak izaslanstava Uprave za neizravno oporezivanje i Carinske uprave Republike Hrvatske u organizaciji Prometne zajednice. Konkretan zaključak je da nadležna tijela Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske hitno moraju pristupiti izradi novog sporazuma o graničnim prijelazima ili eventualno usvojiti aneks postojećeg sporazuma, kako bi postojala kategorizacija i pravna osnova za funkcioniranje GP Gradiška i GP Svilaj. Nakon preciziranja kategorije ovih prijelaza bit će poznato i što se sve može i treba učiniti u smislu popravka infrastrukture na postojećim lokacijama kako bi promet putnika i roba bio što brži i jednostavniji, s puno manje zadržavanja. Kada govorimo o vrstama robe, postoje inicijative da Svilaj, ali i granični prijelaz Izačić budu lokacije preko kojih će biti moguć prijevoz svih vrsta roba (status BIP), a preko graničnih prijelaza Orašje, Kamensko i Ivanica prijevoz roba koje podliježu fitosanitarnoj kontroli.
Otvori KEKS Pay
