Naslovnica Vijesti

Skandal: U 2016./'17. učenici se neće upisati u srednje škole

Vlasti su u školskoj 2008./'09 upisale dvije generacije u osnovne škole. Jedna od njih ostaje još jednu godinu u devetom razredu, a srednje škole ostaju prazne
Objava 08. rujna 2014. 0 komentara 4850 prikaza
03.09.2013., Zagreb - Ucenici Osnovne skole Pavleka Miskine na Svetom Duhu zbog preuredjenja skole ici ce na nastavu u centar za jezike u Vodnikovoj ulici, cemu se neki od roditelja protive. Autobusi zagrebackog ZET-a prevozit ce djecu pod policijskom pra

Uvođenje devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja bez ikakve ozbiljne pripreme i tek kao dio birokratskog pritiska međunarodne zajednice izazvalo je tektonske poremećaje u obrazovanju širom zemlje. O razmjerima i posljedicama ovog svojevrsnog eksperimenta tek se očekuju ozbiljnije analize.

No, ovaj plan izazvao je i neke probleme koje će biti gotovo nemoguće riješiti zbog čega su vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji duže godina gotovo u panici i pokušavaju doći do rješenja.

Naime, devetogodišnje obrazovanje u ovoj je županiji uvedeno najkasnije od svih drugih županija i postojali su značajni otpori roditelja prema eksperimentu koji je uz obrazovne, pokazao i druge organizacijske manjkavosti.

Dvije generacije

Prije šest godina upisane su istodobno dvije generacije pučkoškolaca, kako u posljednju generaciju osmogodišnjeg, tako i u prve razrede devetogodišnjeg obrazovnog sustava. Kada je takva odluka donošena, županijske vlasti u HNŽ-u nisu uopće razmišljale o posljedicama koje će prouzročiti. U školskoj godini 2015./’16., nakon što obrazovanje okonča posljednja generacija po osmogodišnjem obrazovnom planu i programu, dogodit će se jednogodišnja pauza u srednjim školama. S obzirom da su iste godine upisane dvije generacije pučkoškolaca, tijekom 2016./’17. godine neće postojati teorijska šansa da se upiše ijedno dijete u srednje škole jer će tada biti u devetom razredu osnovne škole. Jedini koji bi mogli u klupe srednjih škola ponovno sjesti ove školske godine, koja će biti i izborna, jeste manji broj djece koja eventualno padnu na popravnom, ili pak ako bude kandidata iz susjednih županija, prije svega Zapadnohercegovačke iz koje se svake godine u HNŽ upiše nekoliko desetaka učenika. S ovim propustom vlasti u HNŽ-u suočit će se 2020. godine i visokoškolske obrazovne institucije kojima će također pristići značajno manji broj brucoša. Sada je praktično nemoguće bilo što napraviti jer je odluka o početku devetogodišnjeg obrazovanja za djecu koja nastavu pohađaju po hrvatskim planu i programu donesena bez ikakvog razmišljanja.

Ostatak članka čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista...

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Message