Intervju: doc. dr. sc. Jelena Jurčić

Širok raspon studija i projekti privlače u Mostar studente iz inozemstva, ali i profesore i istraživače

27.02.2025.
u 11:39

Mobilnost studenata i djelatnika Filozofskog fakulteta, iskustva stranih profesora i studenata s razmjene, suradnja s Misijom OESS-a u BiH i UNESCO-om te projekti koje provodi Fakultet samo su neke od tema o kojima u intervjuu za Večernji list govori prodekanica za međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru doc. dr. sc. Jelena Jurčić

Večernji list: Koliko se na Filozofskom fakultetu koristi mogućnost brojnih programa mobilnosti kada je riječ o nastavnicima i studentima?

- Mogućnosti mobilnosti ovise o brojnim projektima i programima mobilnosti kao što su Erasmus+, CEEPUS te raznim bilateralnim sporazumima. Prošlog smo semestra imali 15 odlaznih studentskih mobilnosti. Studenti često koriste Erasmus+ programe razmjene kako bi proveli semestar na mobilnosti, a u posljednje su vrijeme aktivni i Erasmus+ BIP-ovi (Blended Intensive Programmes) koji omogućuju studentima kraća razdoblja mobilnosti, do 30 dana, uz virtualni ili online segment. Što se tiče nastavnih i nenastavnih mobilnosti, naše osoblje većinom koristi jednotjedne Erasmus+ mobilnosti unutar kojih mogu ići na Training ili Teaching Mobility. U prošloj akademskoj godini imali smo 16 odlaznih mobilnosti.

Večernji list: Kako studenti najlakše mogu doći do informacija o mobilnostima?

- Filozofski fakultet promovira Erasmus+ mobilnosti kroz aktivnost "Erasmus kava – Erasmus to go" koja se održava svake treće srijede u mjesecu u 13 sati u našoj kantini. Na svakoj Erasmus kavi uvijek imamo studente koji su se vratili s mobilnosti i spremni su podijeliti svoja iskustva. Vjerujemo da studenti koji su iskusili bilo kakvu mobilnost mogu najbolje promicati promjene i prilike koje se pružaju našim studentima. Također, svakodnevno je na raspolaganju i Ured za međunarodnu suradnju našega fakulteta.

Večernji list: Koliko je Filozofski fakultet SUM-a prepoznat kada je riječ o stranim državljanima koji bi željeli na razmjenu upravo na ovaj fakultet?

- Filozofski fakultet ima iznimno širok raspon studija iz područja društvenih i humanističkih znanosti, što privlači ne samo studente iz različitih krajeva već i renomirane profesore i istraživače čije se profesionalne i znanstvene orijentacije mogu prirodno uklopiti u naš akademski i istraživački rad. Jedan od ključnih elemenata akademske mobilnosti upravo su veze koje naši profesori ostvaruju tijekom svojih gostovanja na inozemnim institucijama. Često svjedočimo da se takva suradnja nastavlja kroz uzvratne posjete, pri čemu profesori iz stranih institucija, motivirani pozitivnim iskustvom i zajedničkim interesima, dolaze na naš fakultet kako bi sudjelovali u nastavi te razmijenili znanja i iskustva s našim studentima i nastavnicima. Ovakva dinamika doprinosi međunarodnoj prepoznatljivosti Fakulteta, obogaćuje nastavne procese i otvara vrata novim istraživačkim projektima i publikacijama.

Večernji list: Kakva su iskustva stranaca koji su bili na Fakultetu?

- Strani profesori i studenti koji su bili na Filozofskom fakultetu uglavnom imaju pozitivna iskustva, posebno kada je riječ o akademskom okružju, gostoprimstvu i suradnji s kolegama. Često su zapanjeni količinom interesnih sfera u kojima sudjelujemo kao obrazovna institucija, a to je nešto što je vidljivije nekada izvana nego unutar same kuće. Inkluzivnost u međunarodnoj akademskoj suradnji znači otvaranje fakulteta prema raznolikim iskustvima, kulturama i znanstvenim perspektivama, a ogleda se u jednostavnim koracima dostupnosti informacija na stranim jezicima, internacionalizacijom kod kuće, institucionalnom podrškom prilikom administrativne procedure, razvijanjem interkulturalne kompetencije kod domaćih studenata i profesora te diseminacijom bilo kakvog međunarodnog iskustva.

Večernji list: Kakve su povratne informacije djelatnika Fakulteta koji su bili na stranim sveučilištima?

- Zanimljivo je da boravak naših profesora u međunarodnom akademskom okružju rezultira i većom angažiranošću i kreativnošću po povratku. I upravo je ta svježa perspektiva i motivacija koju je revitalizirala kratka mobilnost jedan od ključnih segmenata rasta znanstveno-obrazovne institucije kao što je Filozofski fakultet.

Večernji list: Koliko se koriste programi međunarodne suradnje kada je riječ o znanstveno-istraživačkim projektima?

- Sudjelovanje u međunarodnim znanstveno-istraživačkim projektima postupno raste, a posebno se ističu organizacijski snažni programi kao Erasmus+ KA2, s posebnim naglaskom na CBHE, ali i Interreg. Također, programi poput COST-a (European Cooperation in Science and Technology) i Horizon Europea omogućuju stvaranje širokih mreža suradnje na globalnoj razini.

Večernji list: Na kojim novim projektima radite?

- Trenutačno radimo na projektima Blended Education in Western Balkans Universities (BEWBU), International Mobility Programme - Assessing Constitutional Crisis impacT and Security (IMP-ACCTS) te COllaborative iNitiatives for improving the inClusion of young childRen from vulnErable immigranT familiEs (CONCRETE). Svaki od projekata na kojima radimo orijentiran je na specifičnu skupinu nastavnog osoblja i studenata Filozofskog fakulteta, a znače više prilika za znanstveni i akademski rast.

Večernji list: Kako se provodi projekt BEWBU i koliko je bitno podučavati kombiniranim učenjem?

- Ovaj projekt je Capacity Building in Higher Education, projekt unutar programa Erasmus+. Voditelj projekta je Sveučilište "Aleksander Moisiu" u Albaniji, a konzorcij čini deset sveučilišta iz Finske, Španjolske, Švedske, Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Projekt podrazumijeva provedbu kombiniranog modela kroz dva predmeta koja su obvezna svim nastavničkim studijima Filozofskog fakulteta, a ne zanemaruje i aspekt neformalnog obrazovanja pa nudi radionice i za vanjske korisnike. Projekt je počeo u studenome 2024. i trajat će tri godine.

Večernji list: Kako se projekt IMP-ACCTS bavi interkulturnom kompetencijom?

- Cilj projekta IMP-ACCTS je unaprijediti kako kvantitativne tako i kvalitativne aspekte mobilnosti studenata i osoblja u četiri talijanska grada i sveučilišta (Sveučilište u Sieni, Sveučilište u Milanu Bicocca, Sveučilište Salento u Lecceu i Sveučilište u Cagliariju) u cilju razvijanja interkulturne kompetencije i stvaranja šireg znanstvenog dijaloga oko teme "Ustavna kriza i sigurnost" između partnera ovoga projekta.

Večernji list: Tko su voditelji projekta CONCRETE i koje mogućnosti nudi?

- Voditelj projekta je Sveučilište u Montpellieru, Francuska, uz Sveučilište u Mostaru, Ytauto Didziojo Universitetas u Litvi, Osnovna škola "Nikola Prokopiev" u Bugarskoj, Sborishte, te Sveučilište u Stavangeru, Norveška. Projekt je počeo u studenome 2024. i trajat će do studenoga 2027., a financira se kroz program Erasmus+ KA220-SCH – Cooperation Partnerships in School Education. Projekt se temelji na izgradnji protokola za usvajanje drugog stranog jezika djece s nedavnim migrantskim iskustvom ili iz manjinskih zajednica, odnosno odgovara na pitanje: kako postupati u slučaju da u učionici imamo dijete koje ne govori jezik institucije, a morate ga podučavati drugom stranom jeziku?

Večernji list: Kako se provode aktivnosti nedavno potpisanih sporazuma o suradnji između Filozofskog fakulteta, British Councila te Misije OESS-a u BiH?

- Svi sporazumi o suradnji koje Filozofski fakultet potpisuje popraćeni su konkretnim aktivnostima i projektima. Sporazum s British Councilom označio je početak projekta "Pre-service Online Teacher Community" (OTC) u kojem su sudjelovali studenti diplomskog studija Engleski jezik i književnost. Suradnja s Misijom OESS-a u Bosni i Hercegovini počela je u prosincu kada smo imali priliku ugostiti gospodina Briana Aggelera, voditelja Misije OESS-a u BiH, u ciklusu predavanja veleposlanika "Tour d'horizon", a nakon predavanja održana je panel-rasprava o temi "Say NO to Corruption – The role of youth in anti-corruption battle in Bosnia and Herzegovina".

Večernji list: Koje će se radionice provoditi kroz suradnju koji imaju Fakultet i UNESCO?

- Filozofski fakultet u suradnji s UNESCO-om ovog mjeseca kreće s projektom "Building Trust in Media in South East Europe: Support to Journalism as a Public Good" te planira kroz razne radionice o medijskoj i informacijskoj pismenosti jačati kompetencije nastavnog osoblja u osnovnim i srednjim školama u HNŽ-u, studenata te novinara i medijskih stručnjaka.

Večernji list: Kako Fakultet sudjeluje u projektu EUPeace?

- Sveučilište u Mostaru već je godinu dana dio jedne prekrasne priče – EUPeace, alijanse europskih sveučilišta za mir, pravdu i inkluzivna društva. U ovaj "institucionalni brak" ušli smo s još osam sveučilišta, a Filozofski fakultet aktivno sudjeluje u radu gotovo svih paketa ove alijanse potvrđujući još jednom da istinski napredak proistječe iz suradnje, dijeljenja znanja i zajedničkog truda. Konačno, najznačajniji projekti su oni koji povezuju ljude preko granica, kultura i ideja, a to je misija koju Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru nastoji ostvariti.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?