Odbijanje davanja otisaka prstiju na granici Europske unije može imati ozbiljne posljedice za putnike iz Bosne i Hercegovine. Nakon što je europski sustav ulaska i izlaska EES postao potpuno operativan, biometrijska identifikacija postala je obvezan dio kontrole za određene kategorije državljana zemalja izvan Europske unije.
Mnogi putnici i dalje postavljaju pitanje imaju li pravo odbiti davanje otisaka prstiju, posebno ako smatraju da time štite svoju privatnost ili ne žele da njihovi biometrijski podatci budu pohranjeni u europskim bazama podataka.
Odgovor proizlazi iz europskih propisa koji uređuju rad sustava EES, a posebno iz Uredbe (EU) 2017/2226, piše GP Maljevac
Prema službenim informacijama Europske unije, putniku koji podliježe obveznoj biometrijskoj registraciji može biti odbijen ulazak ako odbije dati tražene otiske prstiju ili omogućiti snimanje fotografije lica.
Drugim riječima, putnik može izraziti protivljenje uzimanju biometrijskih podataka, ali ne može zahtijevati ulazak u schengenski prostor bez ispunjavanja propisanih uvjeta registracije, osim ako ne pripada kategoriji koja je zakonom izuzeta.
EES se počeo postupno primjenjivati 12. listopada 2025. godine, a njegova potpuna primjena na vanjskim granicama schengenskoga prostora započela je 10. travnja 2026. godine.
Sustav obuhvaća državljane trećih zemalja koji dolaze na kratkotrajni boravak, bez obzira na to putuju li bez vize ili posjeduju schengensku vizu za kratki boravak.
Za državljane Bosne i Hercegovine koji s biometrijskom putovnicom putuju bez vize to znači da se prilikom registracije u EES evidentiraju podatci iz putne isprave, fotografija lica i četiri otiska prstiju.
Prilikom idućih prelazaka granice identitet putnika provjerava se usporedbom s već evidentiranim podatcima. To ne znači da svaki idući prelazak zahtijeva potpuno novu registraciju, ali policija može obavljati odgovarajuće biometrijske provjere.
Posebno je važno razlikovati namjerno odbijanje od situacija u kojima osoba objektivno ne može dati otiske prstiju.
Europski propisi predviđaju iznimke za djecu mlađu od 12 godina, od koje se ne uzimaju otisci prstiju za potrebe EES sustava. Međutim, to ne znači da djeca automatski ne podliježu evidentiranju u EES. Za njih se i dalje mogu evidentirati drugi propisani podatci, uključujući fotografiju lica.
Iznimka postoji i za osobe kod kojih je uzimanje otisaka prstiju fizički nemoguće. To se, primjerice, može odnositi na određena trajna tjelesna oštećenja ili druga zdravstvena stanja koja onemogućuju uzimanje otisaka.
Ako je nemogućnost privremena, takva se okolnost evidentira u sustavu, a otisci se mogu zatražiti prilikom izlaska ili idućega ulaska, kada njihovo uzimanje bude moguće.
Granična policija ima pravo zatražiti dodatno objašnjenje zašto osoba ne može dati otiske prstiju, ali postupak mora biti proveden uz poštovanje dostojanstva putnika.
Drugačija pravila primjenjuju se na državljane Europske unije. Osobe koje imaju državljanstvo Hrvatske, Slovenije, Austrije ili druge članice EU-a nisu obuhvaćene EES registracijom.
Sustav također ne obuhvaća određene državljane trećih zemalja koji imaju važeće boravišne dozvole ili dugoročne vize koje su izdale države koje primjenjuju EES. To je posebno važno za državljane BiH koji žive i rade u Njemačkoj, Austriji ili Sloveniji. Ako posjeduju odgovarajuću važeću boravišnu dozvolu, ne podliježu registraciji u EES samo zato što posjeduju bosanskohercegovačku putovnicu. Pri prelasku granice takve osobe trebaju predočiti i odgovarajući dokaz o svom boravišnom statusu.
Ako putnik koji podliježe registraciji odbije dati biometrijske podatke, granična policija može provesti postupak odbijanja ulaska. Prema schengenskim pravilima, odluka o odbijanju ulaska mora biti donesena u propisanom postupku, uz navođenje razloga. Putnik ima pravo na žalbu prema pravilima države koja je donijela odluku, no podnošenje žalbe samo po sebi ne znači da će mu odmah biti dopušten ulazak.
Važno je i pitanje zaštite privatnosti jer se u EES sustavu ne evidentiraju samo datumi prelazaka granice nego i osjetljivi biometrijski podatci.
Prema službenim pravilima Europske unije, podatci se obrađuju u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka. Putnici imaju pravo zatražiti pristup svojim podatcima, ispravak netočnih informacija i brisanje podataka koji su nezakonito obrađeni.
Evidencija pojedinačnih ulazaka i izlazaka u pravilu se čuva tri godine, dok se pojedinačni dosje s osobnim podatcima čuva tri godine i jedan dan od posljednjega izlaska. U određenim situacijama, posebno kada izlazak nije evidentiran, primjenjuju se drugačiji rokovi.
Pristup podatcima imaju ovlaštena granična, vizna i useljenička tijela, dok su pristupi za potrebe sprječavanja i istraživanja teških kaznenih djela uređeni posebnim pravilima.
Putnik koji smatra da su njegovi biometrijski podatci pogrešno evidentirani može zatražiti njihovu provjeru i ispravak od mjerodavnoga tijela države koja koristi EES. Ako smatra da su njegova prava na zaštitu podataka povrijeđena, može podnijeti pritužbu odgovarajućem nadzornom tijelu.
Otvori KEKS Pay
