"Herceg Bosno, djedovino stara, zemljo sunca, pjesme i behara, u tvom krilu otkad svijet živi, rađaju se sokolovi sivi. Pjevaj, pjevaj, vječno bila sretna radosna, Herceg Bosno, zemljo mila, djedovino ponosna". Tekst je to pjesme "Herceg Bosno" u izvedbi Nade Mamule, koja je jedna od najpoznatijih izvođačica autentičnog bosanskohercegovačkog glazbenog izričaja - sevdalinke. I danas se pjesma "Herceg Bosno" može pronaći na YouTubeu, a izdana je kao singlica na ploči 80-ih godina prošloga stoljeća u nakladi tadašnjeg Jugotona, odnosno današnjeg Croatia Recordsa, koji je vlasnik autorskih prava nad njom. Ta pjesma, kao dio niske sevdalinki nastalih uglavnom na prostoru BiH, ali i drugih država nastalih raspadom Jugoslavije, izvjesno će postati dio svjetske nematerijalne baštine. Ekskluzivno je to za Večernjak potvrdila državna ministrica civilnih poslova Dubravka Bošnjak navodeći kako se dulje radi na promociji i evaluaciji sevdalinke. Ovo priznanje označilo bi prekretnicu u očuvanju i promociji ovog glazbenog žanra, čija povijest, bogatstvo emocija i umjetnička vrijednost čine nezaobilazan dio bosanskohercegovačke kulturne baštine.
Krenulo iz Tuzle
Ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak istaknula je značaj ovog procesa. - Sevdalinka nije samo pjesma - ona je izraz našeg kulturnog bogatstva, koji ćemo sada dijeliti sa svijetom kroz UNESCO-ovu listu. To je obveza, ali i prilika za promociju našeg nasljeđa na globalnoj razini - kazala je ministrica Bošnjak, naglašavajući kako upis na UNESCO-ovu listu znači globalno priznanje ovog jedinstvenog kulturnog blaga. Sevdalinka, poznata po svojim duboko emotivnim tekstovima i melodijama, nastala je kao glazbeni izraz života u BiH. Ovaj glazbeni žanr predstavlja refleksiju bogate povijesti, društvenih običaja i raznolikosti koja karakterizira zemlju. Pjesme sevdalinke govore o ljubavi, čežnji, radosti i boli, a često ih prate tradicionalni instrumenti poput sazova, harmonike ili violine. Ono što sevdalinku čini posebnom jeste njezin univerzalni jezik emocija koji prelazi kulturne i jezične granice. Očekivani upis na UNESCO-ov popis dodatno će osigurati očuvanje ovog glazbenog nasljeđa i njegovo prenošenje budućim generacijama. Proces nominacije sevdalinke, koji je počeo uz potporu kulturnih institucija, etnomuzikologa i Udruženja muzičkih umjetnika Tuzle, uključivao je prikupljanje dokaza o njezinoj povijesnoj i umjetničkoj vrijednosti. Ovaj napor dio je šireg cilja očuvanja kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Nominaciju je podržalo Povjerenstvo za suradnju Bosne i Hercegovine s UNESCO-om, a njezin značaj prepoznala je i međunarodna zajednica. U sevdalinki se vidi univerzalni izraz ljudskih emocija i tradicije, što je čini draguljem ne samo bosanskohercegovačke već i svjetske nematerijalne kulturne baštine. Upis na UNESCO-ov popis otvorit će nove mogućnosti za istraživanje sevdalinke, njezino uključivanje u obrazovne programe te afirmaciju kroz umjetnost, turizam i medije. Cilj je osigurati održivost ovog glazbenog žanra i očuvati ga kao dio svjetskog kulturnog blaga. Tijekom povijesti sevdalinka je imala mnoge istaknute izvođače koji su svojom interpretacijom doprinijeli njezinu očuvanju i popularizaciji. Među najpoznatijim imenima svakako su Himzo Polovina, koji je poznat kao jedan od najvećih izvođača sevdalinki. Polovina je svojim emotivnim izvođenjem i dubokim razumijevanjem tekstova ostavio neizbrisiv trag u bosanskohercegovačkoj glazbi.
Isović, Vrećo...
Safet Isović imao je iznimno prepoznatljiv glas i izvođenje koji su ga učinili jednim od najomiljenijih pjevača sevdalinki. Nada Mamula, koju smo već spomenuli, svojim je emotivnim i snažnim interpretacijama bila jedna od prvih žena koja je stekla široku popularnost u ovom žanru. Među velikanima je i Zaim Imamović, a njegova izvedba mnogih tradicionalnih sevdalinki ostala je duboko ukorijenjena u sjećanjima ljubitelja ove glazbe. Među novijom generacijom najprepoznatljivija je Amira Medunjanin, suvremena interpretatorica sevdalinki, koja svojim izvođenjem unosi svježinu i približava ovaj žanr mlađim generacijama. Tu je i Božo Vrećo koji ruši sve predrasude u modernome svijetu i spaja naizgled nespojivo. Upis sevdalinke na UNESCO-ovu listu ne znači samo priznanje njezine umjetničke vrijednosti već i prepoznavanje kulturnog bogatstva Bosne i Hercegovine na globalnoj sceni. Kroz ovaj proces sevdalinka će dobiti priliku postati dio obrazovnih programa, umjetničkih projekata i turističkih inicijativa, čime će se osigurati njezin dugoročan opstanak. Kako je ministrica Dubravka Bošnjak naglasila, sevdalinka je kulturno blago koje Bosna i Hercegovina s ponosom može podijeliti sa svijetom. Ovo priznanje predstavlja i odgovornost, ali i priliku za daljnju promociju i očuvanje ovog jedinstvenog nasljeđa. Sevdalinka, kao simbol bosanskohercegovačke kulturne baštine, nastavlja živjeti kroz generacije i osvajati srca ljudi diljem svijeta.
