Što se zapravo dogodilo u nekoliko dana i koja su ključna pitanja, a koji mogući odgovori u rusko-arapskoj operaciji preuzimanja uloga Sberbanka u Fortenovi?
1. Tko je zapravo kupac vlasničkih udjela Sberbanke u Fortenovi?
Saif Alketbi je u pismu upućenom upravi Fortenove naveo da je 31. listopada zaključio transakciju kojom je od Sberbenka otkupio suvlasničke udjele u Fortenova grupi osobnim kapitalom. Drugim riječima, ako je do kupoprodaje uopće došlo, kupac Fortenove je privatna osoba, a ne tvrtka. U poslovnom svijetu nije uobičajeno da transakcije vrijedne nekoliko stotina milijuna eura obavlja privatna osoba. Osim toga postavlja se pitanje tko je spreman uložiti svoj osobni novac u tvrtku koju nije vidio niti je u njoj obavio dubinsko snimanje poslovnih, pravnih i financijskih procesa. O Saifu Alketbiju nema puno napisa u arapskim medijima. U nekoliko članaka navodi se da je iskusan ulagač u private equity te ima značajne investicije u više sektora. Službeno je predsjednik savjetodavne tvrtke Flatrace sa sjedištem u Dubaiju. Iz dobro obavještenih izvora u eter je puštena informacija da su u ovu operaciju uključeni i poslovni ljudi iz Hrvatske s razgranatim poslovnim i političkim vezama u Rusiji. Spominju se vlasnik ruskog Velesstroya Krešimir Filipović i nekadašnji čelni čovjek ruskog maloprodajnog lanca O'Key i bivši direktor u Fortenovi Miodrag Borojević. Međutim, njihova konkretna uloga u ovome poslu nije razjašnjena.
2. Je li kupac Fortenove dobio dozvolu tijela nadležnog za kontrolu i provođenje sankcija i može li je naknadno dobiti?
Kratak odgovor: ne i ne. Zašto se uopće treba tražiti dozvola za prijenos vlasništva? Zato što je Sberbank sankcionirana osoba i imovina joj je zamrznuta u sklopu sankcija protiv Rusije koje su stupile na snagu 24. veljače. Hrvatska je lobirala i dobila derogaciju - iznimku - da se do 31. listopada ipak može provesti transakcija otkupa dijela Sberbanke, ali uz odobrenja nadležnih tijela. U ovom slučaju, dozvolu su trebali zatražiti od nadležnog nizozemskog tijela zbog toga što su se svi vjerovnici Fortenove dogovorili te svoje vlasničke udjele pohranili u nizozemskoj zakladi STACK koja sada ima njihove depozitarne potvrde. Stoga bi nizozemsko nadležno tijelo - Ministarstvo financija i Ministarstvo vanjskih poslova - trebalo dati dozvolu za prijenos vlasničkih udjela. Hrvatska je kontaktirala nizozemski MVP, budući da su oni kontaktna točka vezana za sankcije i provedbu sankcijskog režima, s upitom jesu li njihova nadležna tijela izdala bilo kakvu odobrenje za transakciju i prijenos vlasništva u toj nizozemskoj zakladi. Nizozemci su izričito odgovorili da niti je bilo zahtjeva za izdavanje odobrenja, niti su oni izdali bilo kakvo odobrenje za tu transakciju. Ključan je datum 31. listopada. Bilo kakvu transakciju vezanu za udio Sberbanke trebalo je napraviti do tog datuma. Nije moguće prvo obaviti transakciju, a tek onda tražiti i dobiti odobrenje. Hrvatski regulator je, primjerice, na zahtjev Fortenove da bi mirovinski fondovi kupili udio Sberbanke, pripremio i izdali odobrenje da se ta transakcija može provesti do 31. list. No nakon što je transakcija propala, propala su i odobrenja. U svakom odobrenju točno piše na koga se odnosi, na zastupnike, stoje imena pravnih i fizičkih osoba i svih koji sudjeluju u procesu, s točno navedenim računima i kod kojih banaka će se izvršiti uplata. Odobrenje vrijedi jednokratno, samo za tu transakciju i za taj konkretan iznos.
3. Jesu li ovom transakcijom prekršene sankcije?
Hrvatska smatra da bi - ako netko od uključenih u transakciju zatraži da se ona realizira i nastavi dalje s procedurom - došlo do kršenja sankcija jer nije u skladu s regulativom. Sudionici transakcije sami su ušli u taj rizik, ako je uopće došlo do isplate novca investitora Sberbanci. Za sad je i to nepoznanica koja se istražuje. Ako jest, moguće je da investitor mora vratiti novac jer nisu zadovoljeni uvjeti iz europske uredbe i regulative u smislu mogućnosti kupovine određene zamrznute imovine. No postoji i pitanje je li došlo do pokušaja zaobilaženja sankcijskog režima, što je također kažnjivo postupanje. Tu već postoji mogućnost da je netko od hrvatskih ili EU državljana sudjelovao u pomoći oko ove transakcije koja nije u skladu s uredbom, što je kažnjivo. Što je s državljanima trećih država jer se na njih ne odnose sankcije? Ne odnose se, ali moraju poštivati pravila ako žele na tržištu EU i u zemljama članicama postupati u određenim situacijama. U ovoj transakciji su morali poštivati sankcijski režim. Još treba vidjeti postoji li mogućnost da se njih kazni. No i taj dio treba uzeti s oprezom jer nema potvrde da se transakcija dogodila, a ako je gdje. Nije nužno da se dogodila u EU, već je moguće da se dogodila u Rusiji ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
4. Je li kupoprodajna transakcija na relaciji Moskva – Dubai obavljena i kolika je njena vrijednost?
Prema svemu sudeći, Sberbanka zasad nije povukla novac za svoj udio u Fortenovi. Prema pouzdanim informacijama, dug od 500 milijuna eura prema Sberbanci prebačen je na drugu, samo za tu operaciju oformljenu kompaniju. U državnom registru kompanija u Moskvi s 31. listopada kao vlasnik Sberbankine tvrtke, formalne nositeljice vlasničkog udjela u Fortenovi, upisan je Saif Bin Markhan Alketbi. Čitava transakcija, kako doznajemo, obavljena je uz obilni diskont, govori se o iznosu od 250 milijuna eura.
5. Što je navodni investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata točno kupio?
Saif Bin Markhan Alketbi postao je vlasnik tvrtke SBK ART u 100-postotnom vlasništvu Sberbanka. Tu su tvrtku Rusi osnovali kako bi prebacili svoje vlasničke udjele u hrvatskoj kompaniji. Važno je napomenuti da je SBK ART registrirana u Moskvi, dok je kapital pod ingerencijom nizozemskog pravosuđa. Da bi Alketbi mogao konzumirati vlasništvo nad Fortenovom potrebno mu je najprije odobrenje tijela koje provodi nadzor provedbe sankcija, a zatim i registracija vlasništva u za to predviđenoj instituciji u Nizozemskoj. Kao što je potvrđeno, Alketbi nije zatražio ni jedno ni drugo iako je u početku tvrdio da je zahtjev podnesen te da je predmet u proceduri. Zbog lažnih tvrdnji odaslanih u javnost, PR agencija koju je u Hrvatskoj angažirao Alketbiju je otkazala suradnju.
6. Jesu li nadležne hrvatske institucije trebale znati da se ova transkacija priprema?
Jako teško, točnije nikako. Nema načina da hrvatske vlasti doznaju što se dogovara u Rusiji, UAE ili nekoj trećoj državi i kakvi su planovi raznih investitora. Iz MVEP-a kažu da su sad svi mehanizmi u djelovanju te se traže informacije od partnera te informira Europska komisija. Hrvatska smatra da navodna transakcija nije u skladu s EU regulativom i da se ne može dalje djelovati u smislu prijenosa vlasništva sa Sberbanke na tog investitora.
