Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt upozorio je danas pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda da se Bosna i Hercegovina nalazi na sve užem putu između institucionalne stabilizacije i daljnje političke stagnacije, ocijenivši kako je zemlja suočena s kontinuiranom krizom funkcionalnosti institucija i političke odgovornosti.
Predstavljajući 69. izvješće glavnom tajniku UN-a o provedbi mira u BiH, Schmidt je poručio kako sigurnosna situacija ostaje stabilna, ali da stabilnost ne treba zamijeniti za institucionalno zdravlje, upozorivši na, kako je naveo, „namjerne“ pokušaje razgradnje državnih institucija kroz blokade i onemogućavanje njihova rada.
U obraćanju Vijeću sigurnosti Schmidt je kao četiri ključna prioriteta za ovu godinu naveo očuvanje institucionalnog poretka uspostavljenog Daytonskim sporazumom, obnovu funkcionalnosti institucija, rješavanje pitanja državne imovine te uvođenje izbornih tehnologija prije općih izbora 2026. godine.
Ocijenio je kako se ustavni poredak BiH kontinuirano slabi iznutra kroz neslaganja oko tumačenja Daytonskog sporazuma, nepoštivanje odluka najviših sudskih institucija i političke blokade koje, kako je rekao, postupno podrivaju funkcionalnost države do točke u kojoj narativ o neodrživosti BiH postaje samoispunjavajuće proročanstvo.
Posebno je upozorio na povratak secesionističke retorike iz entiteta Republika Srpska, navodeći kako vodstvo tog entiteta nastavlja dovoditi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i podrivati stabilnost i reformske procese.
Kao primjer naveo je „izjave Milorada Dodika tijekom obilježavanja u Donjoj Gradini“, ocijenivši kako oscilacije između angažmana i konfrontacije dodatno podrivaju povjerenje i onemogućuju stvarni politički napredak.
Schmidt je ukazao i na zabrinutost zbog položaja povratnika i pripadnika konstitutivnih naroda u RS-u, pozivajući se na pismo potpredsjednika Republike Srpske Ćamila Durakovića i skupine bošnjačkih političkih predstavnika u kojem su navedeni problemi poput diskriminatornog zapošljavanja, neuključivog obrazovanja i glorifikacije ratnih zločinaca.
Govoreći o izborima planiranima za listopad 2026. godine, Schmidt je istaknuo kako su zaštitni mehanizmi za integritet izbornog procesa ključni za vraćanje povjerenja građana, navodeći da je u suradnji s članicama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, OESS-om, Europskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama pripremljen pravni i proračunski okvir za unapređenje transparentnosti izbora.
Istaknuo je i kako neriješeno pitanje državne imovine ostaje ozbiljna prepreka gospodarskom razvoju, investicijama i infrastrukturnim projektima, naglasivši kako bi otvaranje zemlje domaćim i stranim ulaganjima moglo pozitivno utjecati i na političku dinamiku.
Kao pozitivan primjer izdvojio je projekt Južne interkonekcije za dopremu ukapljenog prirodnog plina iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.
Schmidt je upozorio i na pogoršanje stanja medijskih sloboda, posebno u Republici Srpskoj, navodeći kako se civilno društvo i neovisni mediji suočavaju sa sve restriktivnijim okruženjem.
Govoreći o europskom putu BiH, ocijenio je kako koncept domaćeg vlasništva nije donio očekivani politički dijalog niti reformski napredak, poručivši kako odgovornost mora biti provedena, a ne samo deklarativno zagovarana.
U završnom dijelu obraćanja Schmidt je priopćio kako je odlučio okončati mandat visokog predstavnika u BiH te da je proces izbora njegova nasljednika već pokrenut.
Naveo je kako planira napustiti dužnost u lipnju ove godine te da je današnje obraćanje Vijeću sigurnosti vjerojatno njegovo posljednje u svojstvu visokog predstavnika.
Schmidt je poručio kako je krajnje vrijeme za suštinsko okončanje provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma i postupno gašenje Ureda visokog predstavnika u skladu s agendom 5+2, naglasivši kako međunarodna zajednica ne smije dopustiti postupno urušavanje mira, demokracije i ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini.
Otvori KEKS Pay
