Čak i unatoč tome što će za javnost biti popriličan šok i vrlo zbunjujuće, zbog nasilnog nametanja novih tehnologija, suočiti se s pravim kladioničarskim umijećima pri izboru zastupnika u državni Parlament te entitetske i županijske skupštine, izbor članova Predsjedništva i dalje će biti jednostavan.
Posebno je to važno za izbor legitimnog hrvatskog političkog predstavnika u državnom vrhu, pri čemu se posljednjih dana također nastoji problematizirati zašto na listiću stoje oznake „hrvatski član“ i „bošnjački član“, piše Večernji list BiH.
Najbolje pozicije
Nakon utvrđivanja redoslijeda političkih stranaka i političkih subjekata, bilo da su u pitanju neovisni kandidati ili koalicije, koje je prvi put obavljeno elektroničkim putem, jasno je kako će izgledati listić za Predsjedništvo BiH.
Prva na popisu bit će Darijana Filipović iz HDZ-a BiH, koju podupire koalicija dijela stranaka Hrvatskog narodnog sabora. Drugi je neovisni kandidat Zdenko Lučić, kojega je službeno poduprla Hrvatska petorka, dok će treći na tom biračkom listiću biti Slaven Kovačević, kandidat Demokratske fronte Željka Komšića. Igra „algoritama“, a ne ovoga puta Kinder jaja iz kojih se ranije određivao raspored na listićima, tako je HDZ-u i partnerima dala najbolju poziciju.
Slično je i kod izbora za županijske skupštine, entitetske parlamente i državni Parlament. Iznimka je, primjerice, Hercegbosanska županija, gdje će Hrvatski nacionalni pomak biti na prvome mjestu jer je ondje odlučio samostalno nastupiti izvan Petorke.
Na ostalim razinama pojavljuje se gotovo cijeli spektar hrvatskih političkih opcija. HDZ BiH negdje nastupa samostalno, a negdje u koalicijama s HSS-om SR, HSP-om BiH, HKDU-om, HDU-om, HSP-om AS, HSP-om HB i Hrastom.
Oporbeni blok predvođen HDZ-om 1990 i Hrvatskom republikanskom strankom na pojedinim razinama izlazi kao Hrvatska petorka, zajedno s HNP-om, HDS-om i HSS-om, dok se drugdje pojavljuju uži savezi tih stranaka. Samostalno su prijavljeni i HRS, HDZ 1990, HSP BiH, HSS, Hrvatska nezavisna lista i Hrvatsko proljeće.
U Središnjoj Bosni nastupa koalicija HDZ-a 1990, HRS-a i HSS-a, dok pravaške stranke na dijelu listića izlaze i kroz Humsku snagu pravaša. Birače u Bosni i Hercegovini na Općim izborima 4. listopada očekuje potpuno nov način glasovanja koji bi, osobito u prvom izbornom ciklusu, mogao izazvati popriličnu zbrku na biračkim mjestima.
Na glasačkom listiću više neće biti imena i prezimena kandidata, nego samo nazivi političkih stranaka, koalicija i drugih političkih subjekata, dok će se imena kandidata nalaziti na zasebnom papiru.
Zapravo, svaki će birač dobiti svojevrsnu brošuru s imenima kandidata i zatim upisivati svoje favorite.
Identično rade kockari koji uplaćuju listić sportske prognoze kada gledaju ogled nogometnih klubova ili pak, primjerice, biraju nekoga od tenisača koji će pobijediti.
To je skandalozan pristup, a sve zbog toga što se i na ovaj način nastojalo pogodovati kompaniji koja je u SAD-u pod kaznenim progonom zbog korupcije. Ni to nije bilo dovoljno, kao ni činjenica da je eliminiran financijski najpovoljniji konzorcij, nego se nastavlja s eksperimentima. Uz to, u SAD-u se gotovo svakodnevno pojavljuju svjedočanstva o ozbiljnim sumnjama u računalne prijevare kroz sustav elektroničkog glasovanja, za koji BiH uvjeravaju da će donijeti transparentnost. A zapravo će donijeti veliku neizvjesnost, uz opasnost da se njegovi rezultati čak i ne prihvate. Jedina je pozitivna stvar, iako se to čini doslovno suvišnim, to što će se, uz elektronički način, svi ti listići brojiti i ručno.
Konačan izgled listića
Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ zato upozorava da će birače prije izbora trebati temeljito educirati. Projektni menadžer Dario Jovanović naveo je kako konačan izgled listića još nije službeno predstavljen, ali da je potvrđeno kako imena kandidata neće biti tiskana na samom listiću.
Otvorene liste i preferencijalno glasovanje ostaju, no birač više neće moći glasovati samo za kandidata bez istodobnog označavanja njegove stranke ili koalicije.
To je posebno važno jer, prema podacima „Pod lupom“, oko dvije trećine birača u BiH koristi preferencijalno glasovanje. Željenog kandidata sada će trebati pronaći na posebnom popisu, provjeriti njegov redni broj i potom ga označiti na glasačkom listiću.
Upravo bi taj dodatni korak mogao izazvati najviše poteškoća.
Redizajn listića povezan je s uvođenjem skenera, odnosno namještanjem posla, na čemu su inzistirali predstavnici međunarodne zajednice i blisko povezani krugovi.
Planirano je da listići budu jednostrano tiskani u formatu A4 kako bi ih uređaji mogli brže i pouzdanije očitavati. Uz skenere trebala bi se koristiti i elektronička identifikacija birača. Inače, Opći izbori održat će se u nedjelju, 4. listopada, a već će prvi izborni ciklus pokazati hoće li nova tehnologija doista pojednostaviti izborni proces i učiniti ga sigurnijim ili će biračima donijeti upravo suprotno – dodatnu zbrku i nepovjerenje.
Otvori KEKS Pay
