Premda se na stranicama Općine Ravno moglo pročitati kako je "najveći turistički časopis 'Lonely Planet' uvrstio Ćirinu biciklističku stazu među top 10 destinacija u svijetu, podrobnije, hercegovačke turističke destinacije - spilja Vjetrenica, srednjovjekovni gradić Počitelj, Ćirina biciklistička staza koja ih povezuje te tradicionalno selo Lukomir zauzeli su visoko četvrto mjesto", ipak nas je doživljaj na dionici nekadašnje uskotračne pruge od Zavale do Ivanice, u općini Ravno, iznenadio. Susret s mladim Njemicama pri odlasku, a posebice s gospodom s Novog Zelanda, Australije i Velike Britanije, u povratku, razbija predrasude, ako ih još ima, o atraktivnosti Ćirine biciklističke staze koju skraćeno još zovu Ćiro trail, odnosno Ćirina staza. Doći iz Berlina, a posebice s Novog Zelanda kako bi se biciklom vozio kroz hercegovački krš, kada je 2014. počela provedba ovoga projekta prekogranične suradnje, izgledalo je kao utopija. Osim pasioniranih biciklista, nije bilo baš puno oduševljenih tim projektom. No, kad netko potegne s Novog Zelanda kao Gerry Lynch, iz Canberre, glavnog grada Australije, Jim Landale, ili Velike Britanije Liam McDuff do zamrlih sela uz nekadašnju prugu, prosječni pratitelji zbivanja teško su mogli očekivati. Uglavnom, sada je na trasi koja je nakon ukidanja pruge većim dijelom pretvorena u prometnicu više biciklista nego automobila. Na dionici Ćirine pruge od Zavale do Ivanice, dužine oko 35 km, prvo smo sreli automobil pulskih registracijskih oznaka, da bi 15-ak km istočnije na rubu staze u naselju Jasenica Lug zatekli dvije djevojke koje su popravljale opremu. Skromno znanje engleskog poslužilo je da se upoznamo s mladim damama Sophijom Barth i Maren Weissenfels iz okolice Berlina. Rekoše da idu iz Dubrovnika u Mostar, naravno, biciklima te da su prijeđenim dijelom staze iznimno zadovoljne. Novo iznenađenje bio je susret s trojicom već spomenutih biciklista u naselju Poljica. Da je Ćirina biciklistička staza već prepoznatljiva diljem svijeta, potvrdio je susret s neočekivanim gostima. Ako se zna da od Novog Zelanda pa do, primjerice, Sidneyja u Australiji zrakoplovom treba putovati tri sata, pa od velikih australskih gradova do Europe još oko 24 sata, pa odatle do Dubrovnika još koji sat, onda se može nazrijeti rejting koji uživa spomenuta staza, kao i strast koja nosi ljubitelje cikloturizma. Uz ove crtice sa staze, valja reći da cikloturisti baš i nisu omiljeni kod ovdašnjih ugostitelja jer, vele, "mali su potrošači", "uglavnom traže vodu" i slično, slučajni susreti nagovijestili su nešto sasvim drugo, a to je da će za cikloturistima koji su u svojoj strasti odlični promotori doći i oni koji troše više. Sve zavrjeđuje i koju riječ o spomenutoj Ćirinoj stazi od Mostara do Dubrovnika ili obrnuto. Uskotračna željeznička pruga građena od 1898. do 1901., nakon ukidanja prometovanja 1976. godine, u međuvremenu je pretvorena u biciklistički stazu kroz projekt "Bicikliranjem kroz povijest - revitalizacija stare uskotračne pruge 'Ćiro'". Projekt je proveden od 2014. do 2016. godine, nakon čega o stazi i njezinu promoviranju brinu JU "Vjetrenica" d. o. o. iz Ravnog i Hercegovina Bike iz Mostara te različite udruge. Ćirina staza od Mostara do Dubrovnika duga je 157 km, a uz nju su izrasle staze Mostar - Trebinje pa lokalne Mostar - Čapljina, Čapljina - Zavala pa Zavala - Dubrovnik, Zavala - Trebinje, zabavna obiteljska vožnja od Trnčine (općina Ravno) do Zavale...

Iz Googlea stigla vijest koja bi mogla ‘slomiti’ internet: ‘Došlo je vrijeme da ugasimo i taj dio’