Hoće li doći do velikog zaokreta i promjene u energetskoj politici zemalja jugoistoka Europe koje su kupovinom ruskih energenata ili pak kroz samu činjenicu je u objektima i rafinerijama bio većinski ruski kapital, neizravno pomagale Rusiji da održi gospodarsku i financijsku snagu za agresiju na Ukrajinu, jedno je od ključnih pitanja oko kojih se trenutačno vodi rasprava. U kontekstu Srbije, odnosno Naftne industrije Srbije čiji većinski paket drže Rusi, a zbog čega je ista došla na udar američkih sankcija, potvrđeno je kako su Rusi ipak spremni prodati svoj dio.
"Ruska strana spremna je odreći se kontrole i utjecaja nad NIS-om trećoj strani“, objavila je ministrica energetike Dubravka Đedović Handanović.na Instagramu, dodavši kako je Srbija službeno podržala zahtjev za produljenje izuzeća od sankcija vezano uz tekuće pregovore. Iako se pitanje rješavanja naftnog problema u Srbiji ne odnosi izravno na Bosnu i Hercegovinu, imat će itekako neizravnog utjecaja kroz sveobuhvatnu promjenu paradigme na Balkanu. Umjesto ruskih energetska (nafta i plin) sve se više traže drugi izvor snabdijevanja, a u tom se kontekstu otvara i pitanje plina za BiH.
Hrvatska se, to je vidljivo, pozicionira kao jedna od ključnih zapadnih saveznica i u energetskom smislu za regiju jugoistoka Europe te svojim tehničkim kapacitetima naftovoda može pružiti energetsku sigurnost državama koje traže rješenje. U kontekstu BiH pak gradnja Južne interkonekcije, strateški značajnog plinovoda koji će diversificirati opskrbu plinom Bosne i Hercegovine, u značajnoj će mjeri oslabiti ruski osvajački ratni stroj koji se u velikoj mjeri financira upravo zaradom od energenata. Međutim, taj projekt mora uvažiti hrvatske zahtjeve u BiH, a najvećim dijelom sukladno činjenici da se radi o plinovodu koji će svojim značajnim dijelom prolaziti upravo kroz većinski hrvatske općine i gradove.
Otvori KEKS Pay
