Najvažniji politički i pravni okvir suradnje Bosne i Hercegovine i NATO saveza - Program reformi bit će, ekskluzivno doznaje Večernji list, na sjednici Vijeća ministara BiH sazvanoj za ponedjeljak, a dokument koji precizira i definira trenutačnu razinu odnosa BiH i Sjevernoatlantskog saveza razrađuje obveze i zadaće BiH u tom zacrtanom okviru koji ne prejudicira članstvo u Savezu, no postavlja jasne standarde. Dio tih standarda vezan je uz tematiku obrane i sigurnosti, no tu je i niz reformskih zadaća koje su izravno ili neizravno vezane uz ekonomsku situaciju, razvoj znanosti, bilateralnih odnosa, infrastrukture...
Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić potvrdio je za Večernji list informaciju o tomu kako će se ministri na sjednici u ponedjeljak izjašnjavati o Programu reformi za 2025. te kako očekuje da će ovaj strateški značajan dokument za daljnji razvoj partnerstva s NATO savezom dobiti potporu.
Jačanje suradnje
Uostalom, bio bi logičan slijed događaja nakon što je u listopadu 2025. godine u sjedištu NATO-a u Bruxellesu tijekom sastanka Povjerenstva za suradnju s NATO-om BiH s predstavnicima NATO-ova Odbora za partnerstvo i kooperativnu sigurnost (PCSC) usvojen i Individualni prilagođeni program partnerstva (ITPP) između Bosne i Hercegovine i NATO-a za razdoblje od 2025. do 2028. Ovaj okvirni dokument izlaže sve aspekte suradnje NATO-a s Bosnom i Hercegovinom, ističući glavne ciljeve koji su od obostranog interesa za obje strane, a nešto ranije, u srpnju 2024., NATO je ojačao svoju prisutnost u Bosni i Hercegovini uspostavom Ćelije za potporu političkom angažmanu kako bi dodatno unaprijedio politički dijalog i informiranje.
Program reformi u određenoj je razini usklađen s europskim integracijskim aspiracijama Bosne i Hercegovine te dodatno potvrđuje i osnažuje tezu kako samo integracija s EU-om, pa i NATO savezom dugoročno može jamčiti visoku razinu zaštite individualnih, ali i kolektivnih prava u BiH, pritom se vodeći idejom kako je BiH zemlja specifičnog ustavnog uređenja koje proizlazi iz njezine multinacionalne prirode. Ipak, valja biti oprezan i ne trčati pred zaključke jer, iako postoji opredijeljenost svih aktera koji čine vlast na državnoj razini da se ovaj dokument usvoji, ne treba ispustiti iz vida činjenicu da nas uskoro očekuju ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, a koji bi možda mogli definirati ponašanje srpskih partnera u vlasti. Također, ne treba ispustiti iz vida ni činjenicu da je pitanje NATO saveza dodatno pod svjetlom reflektora uslijed pomalo nelogičnih poteza američke administracije koji su potkopali jedinstvo transatlantskog partnerstva, što u konačnici ne ide na ruku strateškoj viziji izgradnje jedinstvenog sigurnosnog okvira Europe koji je jedini odgovor na rastuće prijetnje s Istoka, a poglavito u smislu agresivnih poteza Rusije.
BiH mora i bez prejudiciranja članstva postati dio europske sigurnosne arhitekture. Uostalom, geografija je tek jedan od čimbenika s obzirom na to da je tu cijeli popis neizostavnih elemenata koji potvrđuju da BiH svoju budućnost mora tražiti kroz integraciju s europskim susjedima. Vanjskotrgovinska razmjena i činjenica da plasiramo 72 posto roba na europsko tržište, investicije, radna mjesta, prostor slobodne trgovine, kretanje ljudi i roba i digitalizacija samo su neki od njih. Ne treba posebno napominjati i kako je za Hrvate u BiH povezivanje s NATO-om važno i iz kuta članstva Hrvatske u tom savezu. U konačnici, od osnaživanja suradnje sa Sjevernoatlantskim savezom profitirat će Bosna i Hercegovina u cjelini s obzirom na to da NATO sa sobom donosi okvir visokih sigurnosnih standarda koji projiciraju i značajno drugačiju, pozitivniju sliku potencijalnih investitora. Podsjećamo kako je ovih dana u Bruxellesu i zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Ivica Bošnjak, koji je imao susrete s predstavnicima NATO-a, a što je jasna potvrda nastavka političkog i sigurnosnog dijaloga, kao i povjerenja te razumijevanja suvremenih sigurnosnih izazova na nacionalnoj, regionalnoj i euroatlantskoj razini.
Dugoročna stabilnost
Bošnjak je istaknuo da Bosna i Hercegovina ostaje jasno i nedvosmisleno opredijeljena euroatlantskim integracijama, koje predstavljaju strateški okvir za dugoročnu stabilnost, demokratski razvoj i jačanje ukupne sigurnosti države.
- Ministarstvo sigurnosti BiH NATO prepoznaje kao snažnog i pouzdanog partnera u razvoju sigurnosnog sektora, jačanju interoperabilnosti te suočavanju s kompleksnim i hibridnim prijetnjama koje nadilaze nacionalne granice - kazao je Bošnjak. Poseban fokus razgovora bio je na ključnim područjima djelovanja Ministarstva sigurnosti BiH - borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, zaštiti kritične infrastrukture, upravljanju povratkom stranih terorističkih boraca i njihovih obitelji, migracijama te jačanju tehničkih i ljudskih kapaciteta za odgovor na nove prijetnje. •