Prijedlog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica na gospodarstvo Srednjobosanske županije, koji je predložilo županijsko Ministarstvo gospodarstva, na prošlotjednoj sjednici Vlade SBŽ-a nije dobio potrebnu podršku.
Zbog čega je izostala potpora ministara HDZ-a BiH predloženom zakonu, o financijskom stanju u SBŽ-u, odluci o izmjenama i dopunama županijskog proračuna te dosadašnjim mjerama Vlade na saniranju posljedica epidemije koronavirusa na gospodarstvo u razgovoru za Večernji list BiH govori Mirjana Plavčić, ministrica financija u Vladi SBŽ-a.
Financiranje ustavnih obveza
- Svoju opredijeljenost k potpori gospodarstvu SBŽ-a ministri u Vladi iz reda HDZ-a BiH izrazili su na sjednici Vlade održanoj 31. ožujka ove godine kada su predložili izdvajanje sa stavke Vladinih rezervi iznos od 1,2 milijuna KM koliko je, prema procjeni, bilo potrebno za jednokratnu pomoć obrtnicima i malim poduzećima kojima je odlukama Kriznog stožera FBiH 16. ožujka ove godine zabranjen rad uz uvjet da nisu otpustili djelatnike. Kategorija je to samostalnih poduzetnika i poslodavaca koja je u tom trenutku najviše bila pogođena mjerama zabrane rada. Procjena je bila da se radi o oko 6000 zaposlenih za koje poslodavci trebaju dobiti po 203 KM po zaposlenom, odnosno 50 posto najniže neto plaće.
Ovo je bila prva mjera Vlade nakon čega je objavljen poziv koji je ovih dana okončan, a Ministarstvo gospodarstva treba dostaviti Vladi popis prijavljenih s iznosima pomoći na usvajanje - kazala nam je ministrica Plavčić te objasnila kako je dio drugog seta mjera usvojenih 14. svibnja bio i prijedlog “koronazakona“. Predlagatelj je bilo Ministarstvo gospodarstva, a o razlozima zbog kojih predloženo zakonsko rješenje nije dobilo potporu ministrica Plavčić kaže kako je Zakon neprecizan te nema fiskalne procjene predlagača. Procjene Ministarstva financija su da bi, kao takav, imao negativan učinak na proračun u iznosu od oko 38 milijuna KM što bi, uz već izvjesni pad prihoda u proračunu za 2020. od 20 posto ili 44 milijuna KM, izazvalo potpuni kolaps sustava.
- Predlagač Zakona bio je dužan uraditi fiskalnu procjenu, određene stavke precizirati, neke eliminirati, što je izostalo, i Zakon u predloženom sadržaju nismo podržali, što nužno ne znači da se od njega potpuno odustalo - kazala je ministrica te dodala kako je ona, prije svega, odgovorna za financiranje ustavnih obveza Županije misleći na obrazovanje, unutarnje poslove, pravosuđe i javnu upravu. Mišljenja je kako je logičan slijed stvari odlukom o izmjenama i dopunama proračuna SBŽ-a, odnosno rebalansom, utvrditi iznos sredstava kao posebnu stavku za ublažavanje negativnih posljedica pandemije pa tek onda ili usporedo s rebalansom razmatrati Zakon ili se, pak, zadržati na transferima te programom utroška sredstava s kriterijima raspodjele osigurati pomoć gospodarstvu. Unatoč padu prihoda od 20 posto, smanjenja plaća korisnicima proračuna u SBŽ-u dosad nije bilo, a svakom eventualnom smanjenju prethodit će pregovori i dogovor sa sindikatima koji će, ako bude postignut dogovor, biti uvršten u rebalans proračuna koji je već izrađen. Prije usvajanja čekat će se raspodjela sredstava s viših razina vlasti, konkretno kreditnih sredstava MMF-a. Ključno je pričekati raspodjelu sredstava s viših razina, konkretno aranžmana s MMF-om, koji bi, prema procjenama, na prihodovnoj strani trebao iznositi oko 22 milijuna KM za SBŽ, upravo onoliko koliko će Županija izgubiti prihoda donošenjem federalnog “koronazakona”. Kada tome dodamo pad javnih prihoda od neizravnih poreza u iznosu od 22 milijuna, prema projekcijama Federalnog ministarstva financija, izvjestan je gubitak na prihodovnoj strani u iznosu od oko 44 mil. KM, što je i bez županijskog “koronazakona” katastrofalno - objašnjava Plavčić, po kojoj su tranša MMF-a, kreditno zaduženje i uštede način na koji SBŽ može izaći iz krize prouzročene epidemijom koronavirusa, ispuniti svoje ustavne obveze te pomoći gospodarstvu.
Završetak rebalansa
- S tranšom MMF-a od 22 milijuna, planiranim uštedama na različitim stavkama proračuna od oko 10 mil. KM i kreditnim zaduženjem u jednakom iznosu mogli bismo ispuniti ustavne obveze, kao i rebalansom utvrđeni poticaj gospodarstvu. Bez unaprijed pobrojanoga imat ćemo ozbiljan problem - kazala je ministrica dodavši kako je zaduženje neminovno jer se ekonomska kriza ne oporavlja štednjom, nego upravo suprotno, poticanjem potrošnje. - Vjerujem da će se trakavica oko aranžmana s MMF-om i doznaka sredstava županijama završiti što prije te steći uvjeti za završetak rebalansa i njegovo upućivanje Saboru na usvajanje - zaključila je Plavčić.•
