Bosna i Hercegovina značajno zaostaje za ostatkom svijeta u borbi protiv HIV-a, što se ogleda u niskoj stopi testiranja, zastarjeloj terapiji i lošoj infrastrukturi, piše Avaz. Ciljevi "95 - 95 - 95" koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija u povodu Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a 1. prosinca 2014. godine još su daleko, a odnose se na to da do 2030. godine 95 posto osoba koje žive s HIV-om zna svoj status, 95 posto onih koji znaju da su pozitivni bude na antiretrovirusnoj terapiji te da 95 posto onih na terapiji ima nemjerljivu količinu virusa u krvi i time ne prenosi infekciju. Kako ističe prim. dr. Vesna Hadžiosmanović, specijalistica infektologije i predsjednica udruge "Hope", bez većeg broja testiranih i pristupa suvremenoj terapiji epidemija se neće zaustaviti. Upozorava da su zemlje poput Bocvane i gradovi poput Londona već postigli te ciljeve, dok se BiH još uvijek nalazi na samom početku odgovora na pandemiju HIV-a. U prva tri mjeseca 2025. godine u Sarajevu je registrirano 13 novih slučajeva, što je porast od 50 posto u odnosu na cijelu prošlu godinu. U BiH trenutačno živi više od 490 osoba s HIV-om, ali se procjenjuje da je stvarni broj najmanje tri puta veći, s obzirom na to da se mnogi još nisu testirali. Iako je porast broja oboljelih očekivan, stručnjake zabrinjava izrazito nizak broj testiranja. Od nekadašnjih 24 centra za dobrovoljno i anonimno testiranje, danas su aktivna samo tri – u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli – a godišnji broj testiranih pao je s oko 2500 na svega 500 osoba. Tijekom 2024. godine potvrđena su 42 nova slučaja HIV/AIDS-a, a zabrinjava i sve veći broj infekcija otkrivenih u kasnom stadiju bolesti. - Testiranje ne ubija – ignoriranje problema ubija. Što ranije otkrijemo infekciju, to je manja vjerojatnost da bolest napreduje i da se prenosi dalje - upozorava dr. Hadžiosmanović.
Otvori KEKS Pay
- Otvori KEKS Pay
-
Pritisni
ikonicu
- Pritisni 'Skeniraj QR kôd'
- Skeniraj QR kôd