Građani zapadnog Balkana – BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije od studenoga 2015. godine, zahvaljujući tzv. uredbi o zapadnom Balkanu, mogu raditi u Njemačkoj. Jedini uvjet je da kandidati imaju ugovor za rad u njemačkoj tvrtki. Njihov broj nije mali. U prvih devet mjeseci ove godine njemačka veleposlanstva u regiji izdala su 19.294 vize. U 2017. većina njih je izdana u BiH – 4702 i na Kosovu – 4758. Zatim slijede Makedonija s 3675 i Srbija s 3613 izdanih viza. Veleposlanstvo u albanskoj prijestolnici Tirani izdalo je u istom razdoblju 2796 viza, piše Deutsche Welle. Ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je za DW da je “enormno povećan broj zahtjeva za radne vize u zemljama zapadnog Balkana za ljude koji žele raditi u Njemačkoj i taj broj je u stalnom porastu”. Ali, vrijeme za obradu zahtjeva je jako dugo, osobito od termina zakazivanja razgovora do podnošenja dokumenata, rekla je Carola Bürkert, stručnjakinja za migracije u Institutu za rad i profesionalni razvoj (IAB). Prva na popisu zemalja s dugotrajnom procedurom je Kosovo, gdje je vrijeme čekanja godinu dana, a onda slijede BiH i Srbija sa sedam mjeseci i Albanija sa šest mjeseci. Osim toga, dugotrajna je procedura za obradu viza. - Zamislite, postoji ponuda za posao. Poslodavcu je sada potreban i ako potencijalni zaposlenik ne dolazi jer nema vizu, poslodavac se mora snaći - kaže Burkart. U najnovijoj studiji Instituta za rad i profesionalni razvoj pod nazivom “Uredba za zapadni Balkan: rad, a ne azil” utvrđeno je da postoji velika razlika između broja izdanih viza i broja odobrenja zavoda za zapošljavanje, koja su također nužna za dobivanje vize za početak rada u Njemačkoj. Njihov broj od studenoga 2015. do rujna 2017 porastao je na 128.000, ali je broj izdanih viza dostigao samo 38.000.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura