Podatak kako je protekle godine u BiH ušlo najmanje 30 tisuća ilegalnih migranata te da zemlja od svih onih koje se nalaze na tzv. zapadnobalkanskoj ruti bilježi najveći porast, dovoljan su znak za uzbunu i ubrzanje procedura potrebnih za ojačavanje istočne granice, a, među ostalima, jedno od ključnih pitanje je potpisivanje sporazuma s agencijom Frontex.
Podaci koje je objavio i UNHCR ukazuju na činjenicu da je tijekom prošle godine u BiH zabilježeno 26 posto više migranata nego u prethodnoj godini, što je ujedno najveći porast u postocima u regiji, a kada govorimo o apsolutnim brojkama, u navedenoj godini registrirana su 31.152 migranta.
Godinu prije taj je broj iznosio 24.813, što upućuje na dva zaključka - jedan je činjenica kako se tzv. zapadnobalkanska ruta dodatno intenzivirala, a drugi da BiH uslijed unutarnjih slabosti, jednostavno, nema dovoljno mehanizama ni resursa da obuzda novi migrantski val na svojoj granici. Ako bi se dinamika migrantskog pritiska nastavila i u godini koja je pred nama, a čiji je prvi dio ključan za konsolidaciju i ubrzanje europskog puta, bit će riječ o još jednom izazovu koji može lako poremetiti ionako krhko političko ozračje. Dodajmo tomu i izbornu godinu, jasno je kako je nužno ubrzati započete procese, a osobito one koji se vežu uz Frontex, te dodatno unaprijediti borbu protiv krijumčara ljudi, koji su jedna od ključnih karika zbog kojih BiH postaje pogodno tlo za pokušaj prebacivanja migranata u zemlje Europske unije. Sve to dodatno upućuje na potrebu ojačavanja domaćih snaga koje štite granicu, prvenstveno govorimo o kadrovskom i materijalnom ojačavanju Granične policije, a onda u cijeloj priči treba dodati i potrebu sporazuma s Frontexom.
Naime, vidljivo je da one zemlje koje imaju potpisan i operacionalan sporazum s navedenom agencijom bilježe i manje brojke, odnosno bolje se nose sa zaštitom svoje granice, ali i primjenom pravila o readmisiji. U BiH su svjesni kako bi sporazum s Frontexom značajno pomogao zemlji u jačanju mehanizama provođenja sporazuma o readmisiji i vraćanju stranaca u zemlje iz kojih su ilegalno ušli u Bosnu i Hercegovinu. Podsjećamo, sredinom prosinca prošle godine Vijeće ministara BiH utvrdilo je u novom tekstu prijedlog osnova za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma između BiH i Europske unije o operativnim aktivnostima koje provodi Agencija za Europsku graničnu i obalnu stražu u BiH (Frontex) u cilju bolje kontrole nezakonitih migracija.
Na ovaj način želi se uspostaviti pravni okvir za operativne aktivnosti koje bi Frontex izvodio na teritoriju BiH te definirati modalitete operativne suradnje država članica EU-a i nadležnih vlasti u BiH. Valja navesti i kako je sporazum s Frontexom jedan od preduvjeta koji je postavljen pred BiH kada govorimo o nastavku europskog puta zemlje, a u praktičnom bi smislu omogućio ojačavanje domaćih kapaciteta za suočavanje s migrantskom krizom. Naime, jedna od zadaća ove agencije je razvijanje i održavanje mreže partnerstva s graničnim tijelima u državama koje nisu članice EU-a, a posebno s tijelima u susjednim zemljama EU-a te zemljama podrijetla migranata i njihovim zemljama tranzita. Agencija pritom ima mogućnost i raspoređivanja časnika za vezu i u zemlje izvan EU-a koje su pogođene nezakonitim migracijama. •
