Sve više građana u Bosni i Hercegovini suočava se s rastom cijena i posljedicama inflacije, dok plaće često ne prate životne troškove, zbog čega kupnja na sniženjima postaje svakodnevna praksa, a proizvodi po punoj cijeni sve rjeđe završavaju u košarama potrošača.
Sniženja učestala, ali...
Predsjednik Udruge za zaštitu potrošača "Futura" Marin Bago ističe kako popuste treba promatrati od slučaja do slučaja jer oni nisu uvijek stvarna ušteda. Navodi i da se popusti moraju odnositi na veći dio asortimana, a ne samo na nekoliko artikala te da moraju biti u skladu sa zakonskim propisima. Govoreći o informiranosti građana, Bago smatra da potrošači u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno informirani o svojim pravima te ističe kako se vrlo mali broj institucija sustavno bavi njihovim informiranjem. Naglašava da se danas pismenost ne odnosi samo na čitanje i razumijevanje teksta već uključuje i informatičku, potrošačku, financijsku, medijsku i političku pismenost, što zahtijeva dodatno obrazovanje. Smatra da bi ove teme trebale biti dio obrazovnog sustava jer potrošačka pismenost podrazumijeva razumijevanje financija i medija, prepoznavanje nepravednih akcija i promocija te donošenje informiranih odluka. Zaključuje kako bi se upravo kroz obrazovanje mogla povećati razina pismenosti građana kada je riječ o potrošačkoj politici. Psihološki aspekt kupnje dodatno objašnjava Sabina Hebib, magistrica psihologije iz NGO SPIN - Savjetovališta, koja ističe da stalna izloženost popustima značajno utječe na ponašanje potrošača. Kako navodi, učestala sniženja mijenjaju percepciju vrijednosti proizvoda, pa građani sve češće doživljavaju redovite cijene kao previsoke, dok snižene cijene postaju nova norma. To dovodi do odgađanja kupnje, ali i smanjenja racionalnog procjenjivanja stvarne potrebe za proizvodima. Hebib dodaje kako kupnja na akcijama nije uvijek isključivo racionalna odluka, već je često povezana s osjećajem zadovoljstva i percepcijom uštede. Upravo taj osjećaj da se "dobilo više za manje" kod mnogih potrošača postaje glavni motiv kupnje, čak i kada potreba nije izražena. Iako je dio kupnje racionalan, veliki dio odluka vođen je emocijama i osjećajem dobivene koristi, što psihologija naziva emocionalnim odlučivanjem. Također upozorava da česta izloženost akcijama, reklamama i oznakama "sniženje" može potaknuti impulzivnu kupnju i razvoj nezdravih navika. Takve promocije često navode potrošače da brzo donose odluke, koristeći nesvjesne mehanizme umjesto promišljenog razmišljanja. Posebno rizične situacije su one koje stvaraju osjećaj hitnosti, poput "ograničene ponude" ili "samo danas".
Pratite popuste
Kod nekih ljudi kupnja može postati način regulacije emocija i smanjenja stresa ili dosade, što psihologija naziva emocionalno kompenzatornim ponašanjem. - Dugoročno, to može dovesti do prekomjerne potrošnje, osjećaja krivnje i narušenog odnosa prema novcu - ističe Hebib. Zaključuje kako svijest o ovim psihološkim utjecajima može pomoći građanima da donose racionalnije odluke i bolje kontroliraju svoje troškove. Trend pokazuje da građani sve više planiraju svoje kupnje i prate popuste, no u uvjetima visokih cijena i rastuće inflacije svjesno planiranje postaje još važnije, a edukacija i razumijevanje psiholoških utjecaja popusta pomažu potrošačima da bolje kontroliraju troškove i donose promišljene odluke.
Otvori KEKS Pay
