Ove godine obilježava se 32. obljetnica od prokopavanja i puštanja u funkciju sarajevskog Tunela spasa koji je ratne 1993. godine izgrađen i predan na korištenje stanovnicima opkoljenog Sarajeva. Bio je jedina veza opkoljenog glavnog grada BiH s ostatkom svijeta sve do završetka opsade 1996. godine, a danas čuva uspomene građana Sarajeva, svojih graditelja, boraca i onih koji su dali život u obrani grada.
- Godišnjica prokopavanja sarajevskog ratnog Tunela spasa (Tunel D-B) obilježava se svake godine 31. srpnja, prema službenom kalendaru značajnih datuma u Županiji Sarajevo, iako se ključni povjesni trenutak dogodio u noći 30. srpnja 1993. godine, kada su se ispod piste sarajevske zračne luke, u tunelskoj cijevi iskopanoj s dvije suprotne strane - sa Dobrinje i sa Butmira, susrela dva kopača i rukovala u znak spajanja - spajanja Sarajeva s ostatkom slobodnog teritorija Bosne i Hercegovine - podsjetila je u izjavi Feni rukovoditeljica Odsjeka za organizaciju manifestacija Memorijalnog centra Sarajevo Belma Ćuzović.
Ove godine, kako je istaknula, navršava se točno 32 godine od tog sudbonosnog trenutka, koji je za građane opkoljenog Sarajeva značio spas, a za povijest otpora simbol rezilijentnosti, domišljatosti, odlučnosti i borbe za život.
Tunel D–B (Dobrinja–Butmir), poznat i kao Tunel spasa, predstavlja jedan od najvažnijih simbola otpora i opstanka tijekom 1.425 dana opsade Sarajeva.
Izgradnja tunela, podsjeća Ćuzović, započela je siječnju 1993. godine, a prokopan je uz nadljudske napore u ekstremnim uvjetima. Oko 300 ljudi je u tri smjene dnevno, bez dana pauze, bez mehanizacije i pod stalnom prijetnjom neprijateljske vatre, iskopalo 800 metara dužine - 800 metara života.
- Kroz tunel su tijekom rata svakodnevno prolazili civili, ranjenici, medicinska i humanitarna pomoć, oružje, ali i glasovi ohrabrenja i vijesti iz svijeta. Bio je to jedini način da se Sarajevo poveže s ostatkom države i svijeta, a time i jedini kanal kroz koji je grad mogao opstati - naglasila je Ćuzović.
Danas, tri desetljeća kasnije, Tunel spasa nije samo povijesna lokacija. On je najposjećeniji spomenički kompleks u Bosni i Hercegovini, a Memorijalni centar Sarajevo koji upravlja ovim lokalitetom iz godine u godinu bilježi rekordan broj posjetitelja.
Kako su Feni kazali iz Memorijalnog centra Sarajevo, interes je ogroman, a brojke kontinuirano rastu, što svjedoči o njegovoj važnosti kako za domaće stanovništvo, tako i za međunarodnu javnost budući da predstavlja u svijetu jedinstven objekt.
Prema podacima Memorijalnog centra Sarajevo, Tunel D-B je tijekom ove godine posjetilo više od 100.000 ljudi. Naglašavaju da ne samo da su zadovoljni, već i ponosni brojem posjeta.
- Tunel danas ne posjećuju samo turisti, već i učenici, studenti, istraživači, povjesničari i međunarodna izaslanstva. Među brojnim uglednim posjetama ove godine, posebno izdvajaju posjetu predsjednice Republike Slovenije Nataše Pirc Musar, koja je izrazila duboko poštovanje prema ulozi Tunela u suvremenoj povijesti Europe i njegovom značaju kao mjesta sjećanja i učenja - kazali su iz Memorijalnog centra.
Posjetitelji dolaze iz cijelog svijeta, a najbrojniji su gosti iz arapskih zemalja, Turske, Kine i Južne Koreje, kao i europski i regionalni posjetitelji. Uz turističke grupe, Tunel posjećuju i škole u okviru edukativnog programa "Škola kulture sjećanja", kao i sudionici međunarodnih ljetnih škola i akademskih seminara, navode iz Memorijalnog centra Sarajevo.
Povodom 32. godišnjice, Memorijalni centar Sarajevo organizira Dan otvorenih vrata Tunela spasa. Tim povodom bit će otvorena i izložba pod nazivom "Transformacija - od zemlje do spasa, od spasa do memorije", čija je autorica Belma Ćuzović, rukovoditeljica Odsjeka za organizaciju manifestacija Memorijalnog centra Sarajevo. Izložba tematizira razvoj Tunela - od njegove prvobitne uloge kao crte spasa do suvremenog memorijalnog prostora koji čuva sjećanje i prenosi poruke mira.
- Tunel D-B ostaje trajni svjedok i čuvar kolektivne memorije Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Njegova vrijednost nije samo povjesna, već i edukativna, kulturna i civilizacijska. Kao što je tijekom rata bio koridor života, danas je koridor znanja i sjećanja - mjesto gdje prošlost progovara s poukom, a budućnost uči o cijeni slobode. Upravo zato, njegovo očuvanje, interpretacija i prezentacija ostaju trajni zadatak Memorijalnog centra Sarajevo i svih onih koji razumiju važnost kulture sjećanja - poručuju iz ovog centra.
Otvori KEKS Pay
