Prije 27 godina prokopan je i pušten u funkciju sarajevski ratni tunel - Tunel spasa. Ispod aerodroma, 800 metara tog tunela značio je život građanima, a bez njega Sarajeva ne bi ni bilo jer je imao nemjerljiv doprinos njegovu opstanku tijekom agresije na BiH, piše Klix.
Oni koji su radili na njegovu prokopavanju ispričali su kako je sve to izgledalo.
Nazim Mahmutović je te 1993. godine bio jedan od organizatora koji je radio na prokopavanju tunela. Kako je kazao, 15. svibnja počela je ta važna akcija, a na njoj su radile četiri grupe s po 15 radnika koje je formirao kao pripadnik općinskog Stožera civilne zaštite.
- Kako sam bio u civilnoj zaštiti, veliki broj njezinih pripadnika sudjelovao je u kopanju s butmirske strane. Iz dva pravca išla je izgradnja tunela, i to iz Dobrinje i Butmira. Svaka radna grupa je imala svoj radni zadatak te je tako u tunelu bilo šest pozicija. A tu su bili i miljevinski rudari koji su pravili podgrade na ono što smo mi uradili što znači da se svaki metar iskopanog tunela morao podgraditi drvenim gredama - prisjetio se Mahmutović za Klix.
Mahmutović je naglasio kako se tri mjeseca neprestano radilo na prokopavanju što je bilo znatno iscrpljujuće, ali kako je dodao, niko nije odustajao. Za to vrijeme je bila teška situacija na Igmanu, postojala je mogućnost da ga agresor osvoji i da se time, kako kaže, po drugi put napravi obruč oko Sarajeva.
- Mi smo već bili u nekom drugom mjesecu kopanja tunela, svi smo bili umorni i govorili su nam da trebamo požuriti upravo zbog Igmana, a kroz tunel su trebale izaći raspoložive snage iz Sarajeva kako bi pomogle našim jedinicama na Igmanu. Naravno tada smo mi pojačali svoje aktivnosti i bilo je sve mnogo mukotrpno i radilo se i dan i noć, nismo smjeli prekinuti nijedan sat i 30. srpnja u drugoj smjeni koju sam ja predvodio probijen je tunel. Plašili smo se da se ne mimoiđemo s onom grupom koja je kopala iz pravca Dobrinje, međutim, giometri su to dobro odradili i na kraju je sve dobro bilo - naveo je Mahmutović.
Taj probijeni okvir tunela je bio širok oko 70 centimetara i Mahmutović je kazao da je zadatak njegove grupe bio kroz njega prenijeti vojni eksploziv s aerodromske na sarajevsku stranu.
Tunel koji je u to vrijeme povezao Sarajevo s ostatkom svijeta sada je muzej. Ravnatelj Hazim Bahtanović je kazao kako je njegovo postojanje važno jer će upravo mlađe generacije koje nisu zapamtile rat moći učiti o njegovom značaju za građane glavnog grada BiH, ali i njegovu obranu.
"Ovo je bila jedna prekretnica u vrijeme agresije i ovaj objekt je omogućio da mi koji smo branili ovu državu jednostavno krenemo k pozitivnom rješenju problema", kazao je Bahtanović za Klix..
