Priča o Zrakoplovnoj industriji Soko Mostar štorija je o industrijskom i gospodarskom razvoju Hercegovine.
– Prije Sokola Hercegovina je skoro u potpunosti bila prostor poljoprivrede, stočarstva i trgovine. Poslijeratna propast ovog nekad najvećeg i najvažnijeg poduzeća kojeg je Hercegovina imala, korespondira i s ekonomskim urušavanjam ovog šireg prostora. Ideja za izgradnju tvornice nikla je još 1948. U obrazloženju je stajalo da će se ova tvornica nalaziti na području glavnih izvora električne energije i materijala za proizvodnju, ali je ključ odabira Mostara bila udaljenost od istočnih granica Jugoslavije u vrijeme turbulentnih odnosa sa SSSR-om, navodi Klix.
U narednom razdoblju Soko je rastao, tehnološki i kadrovski, proizvodio čak 16 različitih svojih tipova vojnih zrakoplova, ali i helikoptere, raznu vojnu opremu. Na bazi vojne industrije usporedno je razvijan civlini sektor, tvornice transmisija, klima-rashladnih uređaja, kompresora, montažnih konstrukcija, izgradnje objekata i drugog. Soko je na svom vrhuncu, samo u vojnom dijelu zapošljavao sedam tisuća radnika, ukupan broj zajedno sa svim ostalim proizvodnim kapacitetima i drugim općinama prelazila je deset tisuća.
Za Soko su radile brojna poduzeća iz cijele Jugoslavije, a on je izravno proizvodio i za gigante kao što su Boing, Douglas, British Aerospace, Airbus, Dassault Aviation, De Havilland Canada, Sikorsky i mnogi drugi. Zrakoplov J-22 Orao razvijan je u suradnji s rumunjskom industrijom INCAS i danas leti. Super uspješni projekt holikoptera Gazellea s francuskim Aérospatialeom doveo je Soko do vrhova vojne industrije. Sve ovo praćeno je visoki standardima kvalitete i certifikatima o kojima mnoge današnje bh.tvrtke mogu samo sanjati.
Civilni sektor doslovno je radio s cijelim svijetom, od montažnih sela za naftaše po Sibiru, hokejaških stadiona u Češkoj i Slovačkoj, do objekata u Iraku i Južnoj Americi. Malo je poznato da je Soko izgradnja objekata izgradila robnu kuću u skoro svakoj općini u bivšoj državi, a brojevi samoposluga i trgovačkih radnji građenih po sustavu montažne gradnje su danas teško zamislivi.
Soko izgradnja objakata bi izgradila poslovni objekat, ali su druge tvornice istog imena mogle ga potpuno opremiti, jer su proizvodili i namještaj za trgovine, kao i klime i rashladnu tehniku. Godišnji promet industrije Soko mjeren je milijardama dolara…, prenosi Klix.
Međutim, možemo slobodno dodati, istodobnom propašću Jugoslavije i njenog navodnog oponenta SSSR-a, kao kula od karata srušio se i hercegovački Soko
