Narod s bogatom poviješću ne treba se bojati za svoju budućnost bez obzira koliko ona izgledala neizvjesna u određenim povijesnim trenucima.
Bogatu povijest u jednom narodu stvaraju pojedinci i skupine nacionalnom borbom za samostalnost i neovisnost kroz političko, kulturno, ekonomsko, sportsko i ino naslijeđe.
Borba za samostalnost
Od takve borbe nije bio oslobođen ni hrvatski narod kroz dugu i burnu povijest svoga postojanja od sedmog stoljeća pa sve do ostvarivanja svoga višestoljetnog sna i borbe za samostalnu državu Hrvatsku.
Veliki pečat nacionalnog buđenja kod slavenskih naroda zauzima i Sokolski pokret, pokret koji se prvi pojavio kod češkog naroda još u osamnaestom stoljeću. Napredni ljudi tog vremena iz reda češkog naroda stvorili su Sokolski pokret, čija se ideja brzinom munje širila kod ostali slavenskih naroda pa tako i kod Hrvata. Oni napredni iz reda hrvatskog naroda toga vremena uvidjeli su prednost postojanja sokolskih udruga u okviru svoga korpusa u cilju podizanja političke, kulturne, sportske i ine svijesti hrvatskog puka koji je bio u vrlo teškom političkom i drugom stanju.
Tragom toga nastaju prve sokolske udruge kako kod Hrvata u Hrvatskoj tako i kod Hrvata u Bosni i Hercegovini. Mnogi naprednjaci iz reda hrvatskog naroda tog vremena mnogo sudjeluju u radu hrvatskih sokolskih društava, dok su određene skupine viđenih ljudi sudjelovale u intelektualnom radu, a drugi su davali financijsku potporu u radu društva.
Početkom Drugog svjetskog rata rad sokolskih društava pa samim time i rad Hrvatskog sokola prestaje, a uspostavom nove države Jugoslavije se u potpunosti i gasi.
Ovo razdoblje traje sve do početka Domovinskog rata 90-ih godina protekloga stoljeća i uspostave neovisne i samostalne Republike Hrvatske kada se rad isti obnavlja na veliko oduševljenje cijelog Hrvatskog puka. Hrvatska sokolska društva rade u punom svom sjaju i kapacitetu s potporom države Republike Hrvatske i lokalne samouprave tako i s nizom kulturnih, sportskih i inih udruga, ali i mnogih pojedinaca i gospodarskih subjekata.
Sva ta nebriga u obnovi u ustroju hrvatskih sokolskih društava traje do 2010. godine kada nekolicina mladih ljudi s područja novonastale hrvatske općine Usora uviđaju snagu i ljepotu u postojanju povijesnih sokolskih društava i pristupaju organizaciji i ustroju Hrvatskog sokola Usora.
Rad Hrvatskog sokola Usora su prepoznali brojni žitelji kako općine Usora, tako i u općinama Tešanj, Doboj, Teslić, Doboj jug. Također su i lokalne samouprave prepoznale rad ovog povijesnog društva i pomogle njegov rad financijski.
Bezuvjetno su pomagale ustroj društva i podržale mnoge projekte što ih je Hrvatski sokol Usora realizirao. Rad i entuzijazam Hrvatskog sokola Usora prepoznala je i podržala i Vlada Republike Hrvatske kao i Hrvatski sokol Osijek na čelu s poglavarom Miroslavom Čakalić.
Na inicijativu poglavara Miroslava Čakalić, a uz potporu poglavara Hrvatskog sokola Usora Željka Joskić potpisana je prva Povelja o suradnji dvaju hrvatskih sokolskih društava. Hrvatski sokol Usora je od svog osnutka nizao uspjeh za uspjehom, realizirajući velik broj projekata uz potporu ljudi dobre volje kako Hrvata tako Bošnjaka i Srba.
Opstanak i daljnji rad
Uz velik broj uspješno odrađenih projekata vrijedno je spomenuti i projekt formiranja i ustroja Dobrovoljnog vatrogasnog društva Usora, jedinog takvog društva kod Hrvata ovog dijela Bosne i Hercegovine.
Članovi Hrvatskog sokola Usora kao i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Usora još uvijek se nadaju da će rad ovih povijesno respektabilnih društava prepoznati ljudi dobre volje kao i sami općinski čelnici i druge razine vlasti kako u Županiji tako i u Federaciji, a u prepoznavanju rada ne dopustiti njihovo gašenje.
- Jer ako u skorije vrijeme ne dođu do financijskih sredstava, postoji mogućnost da će se ugasiti - upozoravaju iz Hrvatskog sokola Usora na čelu s poglavarom Željkom Joskićem.
Uz pozdrav “Služiti kroz prijateljstvo“ članovi ovih dvaju respektabilnih društva nadaju se opstanku i daljnjem radu društava.
