Bosna i Hercegovina će iskoristiti svoje pravo umješača u skladu s Europskom konvencijom i intervenirati kao treća stana u postupku “Kata Landika i drugi protiv Slovenije”, ap. br. 45987/22, priopćeno je nakon sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Vijeće je jednoglasno donijelo ovaj zaključak nakon što je usvojilo informaciju o postupku pred Europskim sudom za ljudska prava, čime je praktički prihvaćen poziv za intervenciju Bosne i Hercegovine kao treće strane u ovom postupku.

Postupak po žalbi

U informaciji Ureda zastupnika Vijeća ministara BiH pred Europskim sudom za ljudska prava navodi se kako je riječ o postupku po žalbi državljana BiH u vezi s kršenjem prava na imovinu zbog odbijanja vlasti Republike Slovenije da isplati podnositeljima zahtjeva staru deviznu štednju koja je bila položena u sarajevskoj podružnici Ljubljanske banke d. d. Ljubljana.

- Prema informaciji, Republika Slovenija izvijestila je ranije Odbor ministara Vijeća Europe da iz sarajevske poslovnice Ljubljanske banke zaprimila 16.700 zahtjeva za povrat štednje u visini od oko 90 milijuna eura te da je isplatila oko 78 milijuna eura - navedeno je nakon sjednice Vijeća ministara BiH. Istodobno je osporila dio odgovornosti Republike Slovenije za isplatu dijela štednje koji je položen na jedinstvene račune građana u skladu sa Zakonom o utvrđivanju i realizaciji istraživanja građana u postupku privatizacije Federacije BiH, prebacujući odgovornost na BiH. Kada je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu krajem 2012. godine donio presudu prema kojoj su Slovenija i Srbija dužne vratiti staru deviznu štednju, odnosno novac ulagan u podružnice Ljubljanske banke izvan Slovenije i Invest banke izvan Srbije, radosti onih kojima je novac praktički bio otet nije bilo kraja. Pet i pol godina kasnije samo mali broj građana iz Bosne i Hercegovine dobio je svoj mukom stečeni novac. Poziv štedišama u BiH i Hrvatskoj 2015. uputilo je Slovensko ministarstvo financija, a rok za predaju zahtjeva je 31. prosinca 2017. godine. Slovenija je pristala na odluku Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, prema kojoj je odlučeno da je štedišama u BiH i Hrvatskoj uskraćeno pravo na isplatu stare devizne štednje. Tada je objavljeno da u BiH oko 130.000 osoba potražuje staru deviznu štednju iz bivše Ljubljanske banke, za što će biti potrebno oko 250,000.000 eura. Međutim, Slovenija je odbila vratiti štednju štedišama u Federaciji BiH čija je štednja bila konvertirana u privatizacijske certifikate bez obzira na to što je certifikate poništio Ustavni sud FBiH i nisu se mogli koristiti u privatizaciji. Riječ je o 6400 štediša iz BiH koji potražuju oko 25 milijuna eura štednje, navedeno je tada.

Oštećeni vlasnici računa

Europski sud za ljudska prava je 2019. godine odbio razmatrati zahtjev štediša Ljubljanske banke protiv Slovenije i Bosne i Hercegovine, čime je pravna bitka za povrat novca štedišama privedena kraju. Iz Udruge za zaštitu deviznih štediša procjenjuju kako je odlukom obuhvaćeno više od 6000 vlasnika računa, čija vrijednost štednje s kamatama iznosi 30 milijuna eura. Sa Suda u Strasbourgu kratko su rekli kako nisu iskorišteni svi domaći mehanizmi. Zahtjev štediša Ljubljanske banke neće biti razmatran.

- Do kraja srpnja 2019. Fond Republike Slovenije za nasljedstvo je na osnovi presude u predmetu “Ališić” štedišama podružnice Ljubljanske banke u Sarajevu isplatio 135,3 milijuna eura, a štedišama zagrebačke podružnice 164,8 milijuna eura - navedeno je tada iz Veleposlanstva Slovenije u Bosni i Hercegovini. Ostaje za vidjeti može li nakon 32 godine čekanja i 18 godina borbe ova priča doživjeti svoj epilog. Nažalost, mnogi od štediša umrli su čekajući svoj novac. Iz Udruge za zaštitu deviznih štediša u BiH prošle godine su kazali kako, i uz dvije presude Europskog suda za ljudska prava, više od 25.000 štediša nije uspjelo vratiti svoja devizna sredstva koja su dali na štednju bankama sa sjedištem u BiH, Sloveniji i Srbiji.

Pojavili su se krivotvoreni euri, evo kako ih možete prepoznati