"Papa Franjo zahvaljuje na lijepoj gesti", riječi su pisma koje je uoči Božića stiglo iz Državnog tajništva Svete Stolice na adresu našeg novinara i kolumnista Darka Pavičića. Bio je to odgovor na pismo koje je zajedno sa svojom knjigom "Međugorje – prvih sedam dana" Pavičić poslao papi Franji.
Snažna autentičnost
– Vraćao sam se sa zornice i iz poštanskog sandučića izvadio poštu od prethodnog dana, gdje je bilo i pismo iz Apostolske nuncijature iz Zagreba, a u kojemu je bio dopis iz Državnoga tajništva Svete Stolice, koji je potpisao zamjenik državnog tajnika nadbiskup mons. Edgar Pena Parra, obavještavajući me da je papa Franjo primio knjigu koju sam mu poslao u listopadu – kaže Pavičić.
"Svetom Ocu stiglo je ljubazno pismo kojim ste mu, očitujući mu osjećaje sinovske odanosti i poštovanja prema njegovoj službi, željeli darovati svoju knjigu 'Međugorje – prvih sedam dana', koju ste napisali novinarskom objektivnošću", piše mons. Parra i dodaje kako "papa Franjo zahvaljuje na lijepoj gesti i, dok zahvaljuje na molitvama za njegovu osobu i njegovu sveopću službu, zaziva na Vas i na Vama drage osobe majčinsku zaštitu Djevice Marije i rado udjeljuje očinski blagoslov, koji je zalog svakog željenog dobra".
– Nisam mogao poželjeti ljepši božićni dar! Naime, poslali smo papi Franji knjigu "Međugorje – prvih sedam dana" na talijanskom i španjolskom jeziku, i to na dvije adrese. U ured u Vatikanu i u Dom sv. Marte, gdje stanuje. Budući da je papa Franjo pozitivnim ocijenio rad vatikanske komisije za Međugorje koja proglašava prvih sedam dana autentičnima, htio sam mu darovati svoju knjigu koja je plod istraživačkog novinarskog rada – kaže Pavičić, a posebno mu je drago to što je prepoznata "novinarska objektivnost", kako piše u pismu.
Knjiga "Međugorje – prvih sedam dana" detaljna je rekonstrukcija događaja tih prvih dana međugorskog fenomena, a inspirirana je neslužbeno objavljenim nalazom Međunarodne istražne komisije Svete Stolice za Međugorje, koju je papa Benedikt XVI. povjerio kardinalu Camillu Ruiniju i koja je, prema medijskim izvještajima, dala pozitivno mišljenje o autentičnosti upravo tih prvih sedam, tj. deset dana ukazanja od 24. lipnja do 3. srpnja 1981. Članovi komisije izjasnili su se s 13 glasova za priznanje nadnaravnosti ukazanja, jedan je član bio protiv, a jedan suzdržan. Komisija je također utvrdila da su mladi vidioci bili psihički normalni te da su bili iznenađeni time što im se dogodilo i da nisu bili pod utjecajem franjevaca iz župe ili bilo čega drugoga iz njihove okoline.
Pavičić je razgovarao sa svjedocima toga vremena; svih šestero vidjelaca, župnikom fra Jozom Zovkom, roditeljima vidjelaca, njihovim susjedima i prijateljima, odnosno ljudima koji su im bili najbliži tih prvih dana i cijelo su vrijeme provodili s njima. Također, koristio se svom raspoloživom literaturom iz toga doba te jedinstvenim materijalom – audiosnimkama razgovora župnika fra Joze Zovka s vidiocima tih prvih dana, koje je župnik Zovko snimao, a snimke su ostale sačuvane do danas. Iz prikupljenog materijala nastala je knjiga posebne dinamike i snažne autentičnosti koja detaljno opisuje sva ondašnja zbivanja i koja bi mogla biti ugrađena i u službeno priznanje međugorskog fenomena i tamošnjih ukazanja.
Prvo izdanje knjige na hrvatskom jeziku izišlo je uoči 39. obljetnice međugorskog fenomena u lipnju 2019., a nakon toga knjiga je objavljena na šest svjetskih jezika: engleskom, njemačkom, talijanskom, francuskom, španjolskom i poljskom.
Pitanje vremena
– Upravo je prevoditeljica iz Lisabona javila da je dovršila prijevod na portugalski jezik, pa će i on uskoro u tisak. A dogovoren je i prijevod na mađarski jezik – kaže Pavičić, kojega pitamo i kakva je trenutačna situacija sa statusom Međugorja.
– Međugorje od 2018., od dolaska papina upravitelja mons. Henryka Hosera, živi svoju novu eru. Papa Franjo 2019. ukinuo je zabranu organizacije hodočašća svećenicima u Međugorje. Danas Vatikan upravlja Međugorjem. Mons. Hosera, koji je preminuo prošle godine, naslijedio je novi apostolski vizitator za župu Međugorje mons. Aldo Cavalli – kaže Pavičić i napominje kako je Cavalli nedavno rekao da je trenutačno u izradi vrlo važan dokument za Međugorje i da pretpostavlja da je riječ o priznanju službenog statusa međugorskog svetišta. To je na neki način potvrdio i provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš gostujući prije nekoliko dana na RTV Herceg-Bosna kad je na upit novinara hoće li Međugorje biti proglašeno svetištem rekao:
"Nadam se da hoće. Ne da se nadam nego vjerujem da hoće. Mislim da je to pitanje vremena."
Provincijal Grbeš također je rekao kako autentičnost svjedoka, velik broj obraćenja i duhovnih poziva te činjenica da je Međugorje ispovjedaonica svijeta već govore u prilog tome da je riječ o svetištu.
