Mladi supružnici Emil i Amela Pjano mogli bi postati vlasnici prve robot-farme u Sarajevu. Riječ je o poznatoj obitelji koja se već godinama bavi proizvodnjom i preradom mlijeka, piše agroklub.ba. Mlijeko prerađuju u svom pogonu, a domaće tradicionalne proizvode (sir, kajmak, mladi sir za pite...) prodaju na tržištu Grada Sarajeva. Velik broj Sarajlija, ali i brojni turisti imali su priliku kupiti njihove proizvode na tržnici Markale ili ih kušati u lokalnim restoranima.
Na njihovoj je farmi vezani sustav držanja, linijsko izmuzište i ručni sustav izgnojavanja. Nedostatak radnika, veliki broj grla, povećanje proizvodnje po grlu, ali i povećana potražnja za domaćim proizvodima "natjerali" su ih na razmišljanje o modernizaciji proizvodnje. Stupili su u kontakt s kolegama iz Udruge poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske, a koji su organizirali posjet farmi Baltić u Prijedoru, jednoj od najmodernijih ne samo u BiH nego i u okružju. Domaćini Dragan i Tatjana Baltić goste iz Sarajeva upoznali su s koristima automatizacije i robotizacije poslova na farmi te im pokazali robota za prehranu krava koji autonomno u određenim intervalima hrani životinje. Hranivo se pripremi i ubaci u spremnik, a robot se programira da u određenim vremenskim intervalima dođe do spremnika, preuzme hranu i isporuči pred krave. Radi i noću i danju. Na toj farmi imaju i robotiziranu prehranu teladi. Stroj uvijek priprema svježe mlijeko za tele koje dođe na prehranu, određuje količinu koja se daje teletu te ga na kraju i zalučuje. Na kraju je predstavljen i robot za mužu, kao i sve njegove prednosti, pa i kada je u pitanju razdvajanje mlijeka od onih krava koje su zdrave ili koje se liječe, sustavi alarmiranja u slučaju nekih pogrešaka, sustavi organizacije muže, značaj pametnih vrata za sortiranje krava, prihranu koncentriranim hranivima na "jaslama" robota... Na farmi Baltić imaju i automatizirano izgnojavanje, navodi agroklub.ba.
- Robotizacija na farmi dovela je do toga da je mogu gotovo sama voditi dok su ostali ukućani u polju ili imaju neke druge obveze. Moraju se pratiti alarmi i sve se rješava brzo i jednostavno - kaže Tatjana, koja je inače i odgovorna za nadgledanje procesa i praćenje proizvodnje putem računala i drugih digitalnih tehnologija koje su sastavni dio sustava. Pokazala je i rezultate muže s jedinkama koje u prosjeku imaju i više od 50 ili čak 60 litara mlijeka dnevno.
- Robotizacija je budućnost bez koje je, jednostavno, teško zamisliti opstanak i ekonomsku opravdanost proizvodnje mlijeka - kaže domaćin Dragan Baltić, dodajući kako je investiranje na ovaj način isplativo, a pogotovo uvažavajući programe podrške za kapitalne investicije.
Naveo je i značaj edukacije te stalan kontakt s domaćim i stranim stručnjacima, na čemu Udruga konstantno radi, pogotovo kroz godišnje Savjetovanje mljekara RS-a.
- Svi ovi elementi robotizacije na farmi omogućili su nam povećanje proizvodnosti po grlu u prosjeku za 10 litara na dnevnoj razini - ističe Baltić, navodeći i značaj drugih projekata za jačanje konkurentnosti naših farmi, kao što je mađarski program, gdje su farme u Republici Srpskoj dobivale opremu i mehanizaciju iz Mađarske za 30 posto cijene. Gosti iz Sarajeva izrazili su nadu da će sličan sustav uskoro zaživjeti i na njihovoj farmi. Nadaju se adekvatnoj podršci nadležnih. Smatraju da i Sarajevo zaslužuje jednu reprezentativnu i modernu farmu koja ujedno čuva tradiciju domaćih proizvoda i povijesti bh. prehrane i kulinarstva.
Iz Udruge napominju da je od ukupnog broja robot-farmi u BiH (oko 30) više od 60% u okviru članova Udruge poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS-a, iako 406 njihovih članova čini tek 2% od ukupnog broja registriranih mljekara u BiH. Proizvode oko 18% od ukupno proizvedena i otkupljena mlijeka. Navode i da se u ovoj godini očekuje instaliranje najmanje četiriju robota za mužu kod svog članstva, piše agroklub.ba.
Otvori KEKS Pay
