Državljanin Bosne i Hercegovine Selver Hrustić, koji se trenutačno nalazi u zatvoru u Ukrajini, izjavio je kako se ruskoj vojsci pridružio u nadi da će mu to pomoći nakon problema sa zakonom u Njemačkoj i BiH.
Hrustić je razgovarao s portalom Detektor iz zatvora u Ukrajini.
„Već sam ranije razmišljao o tome da se pridružim vojsci, dok sam bio u azilu u Njemačkoj. Postupak azila nije se završavao i nisam razmišljao o priključenju zbog borbe, nego sam mislio da bih se na taj način mogao izboriti za svoja prava“, rekao je Hrustić.
Za njegov slučaj saznalo se 17. siječnja, kada je ukrajinski portal United24 Media objavio njegovu ispovijest, u kojoj je naveo da se ruskoj vojsci pridružio u rujnu 2025. godine. Riječ je o prvom javno poznatom slučaju državljanina BiH koji se nalazi u ukrajinskom zarobljeništvu nakon sudjelovanja u ruskoj vojsci.
Hrustić je za Detektor otkrio da je boravio u Moskvi i 2022. godine, kada je pokušao stupiti u kontakt s ruskom vojskom putem organizacije „Kosovski front“, poznate po regrutiranju dobrovoljaca s Balkana, a s kojom je kontaktirao preko YouTubea.
„Nešto sam kratko kontaktirao, ali oni nisu bili zainteresirani. Bosanac, musliman i slično. Već su imali lošu reputaciju u medijima“, pojasnio je Hrustić.
Nakon toga, kako navodi, pronašao je Dejana Berića.
„Gledao sam njegova videa i još dok sam bio u azilu u Njemačkoj stupio sam s njim u kontakt. Već tada. Budući da sam vidio da se azil ne želi zaključiti. On mi je 2023. rekao da je bolje da ne dolazim jer su informacije o meni u Rusiji još bile loše. Kada sam bio u Moskvi 2022., FSB je službeno sumnjao da radim za NATO. Kako sam radio u europskoj službi, mislili su da sam došao s nekom namjerom“, ispričao je Hrustić.
Dejan Berić kao ključna veza za odlazak u rat
Detektor je ranije potvrdio da je Hrustić i prije posljednjeg odlaska boravio u Rusiji, o čemu je objavljivao i na društvenim mrežama.
Opisujući Berića, Hrustić je naveo da je bio „konkretnan“.
„Govorio je da sve ide po zakonu, kako odredi Ministarstvo obrane, da on tu ne može puno učiniti i da može pomoći samo koliko je u njegovoj moći. Nije ništa posebno obećavao“, rekao je.
Dodao je i da ga je Berić upozoravao kako rat nije igra.
„Posebno je posljednjih mjeseci upozoravao da je rat izuzetno opasan“, naveo je Hrustić.
Detektor je potvrdio Berićevu ulogu u regrutiranju srpskih dobrovoljaca za rusku vojsku. Riječ je o jednom od najpoznatijih srpskih plaćenika u ruskoj vojsci, koji o zbivanjima na bojištu izvještava na srpskom jeziku putem svojih kanala na Telegramu i YouTubeu, koje prati nekoliko tisuća ljudi. Na upite Detektora o Hrustiću, Berić je odgovorio da će čovjek koji je zarobljen, kako je naveo, „reći sve što se od njega očekuje“.
Selver Hrustić je za Detektor rekao i da je na moskovski aerodrom Šeremetjevo sletio 4. rujna u noćnim satima.
„Na aerodromu sam policiji rekao da se želim pridružiti vojsci. Već sam znao kako ide postupak“, rekao je.
Dodao je da je potom bio zadržan u policijskoj postaji, a zatim civilnim vozilom prevezen po Moskvi kako bi prikupio potrebnu dokumentaciju.
„Treba SNILS, osobni broj, bankovni račun, prijevod putovnice i još neki dokumenti. To traje dva do tri dana. Kod mene je trajalo tri dana“, naveo je.
Nakon toga je prevezen u vojni odsjek, gdje je potpisao predugovor.
„Istog dana idemo izvan Moskve, u Avangard. To je nešto poput vojne škole. Tamo boravimo dok FSB provjerava dokumente. Možeš i malo trenirati, ako želiš“, rekao je.
Dana 18. rujna vraćen je u vojni odsjek, gdje je potpisao ugovor.
„Od tog trenutka si vojnik“, dodao je.
Sudjelovanje u ratovima na stranim ratištima za državljane BiH i Srbije kažnjivo je prema zakonu.
Očajni uvjeti u ruskoj vojsci
Unatoč svemu, Hrustić je završio na bojištu u Ukrajini, gdje se borio u okolici grada Kupjansk-Uzlovij, na čijem je području i zarobljen.
„Na početku svi misle da je to u redu i da nije teško, ali kad dođu na front, situacija se brzo promijeni. Devedeset posto ljudi želi se vratiti. To nije to“, ispričao je.
Odnos časnika prema dobrovoljcima opisao je kao vrlo loš.
„Vojnike po ugovoru odvajaju od profesionalne vojske i uopće ih ne doživljavaju kao svoje ljude“, rekao je.
Govoreći o dobrovoljcima s Balkana, naveo je da je riječ uglavnom o Srbima iz Srbije, te u manjem broju iz BiH.
„Razgovarao sam s jednim srpskim zapovjednikom koji tamo ima neku svoju formaciju. Na poligonu sam upoznao jednog Srbina koji već godinama živi u Moskvi i ima rusku putovnicu, on je službeno Rus“, rekao je.
Prema podacima ukrajinskog državnog Centra za ratne zarobljenike, koje je Detektor dobio na uvid, oko 200 osoba s Balkana bori se na ruskoj strani u Ukrajini.
Hrustić je naveo da mu je iskustvo u ruskoj vojsci bilo izrazito loše te da su se ljudi tretirali „kao da nisu ljudi“.
„Ljude šalju u smrt i nemaju nikakvo suosjećanje. Uvijek se drže iste logike i nikada ne mijenjaju plan. Stalno nas šalju istom rutom, gdje nas dronovi na istom mjestu ubijaju. I tako mjesecima. Nikada ne žele promijeniti plan“, rekao je.
Dodao je i da na bojištu nije imao dovoljno vode.
„Ni pitke vode nema dovoljno. S hranom je uglavnom u redu, ali s vodom je stalno problem. Industrijska voda za pranje i kupanje uopće ne postoji na fronti. Snalaziš se kako znaš“, rekao je.
Na pitanje bi li se vratio u Rusiju, Hrustić je odgovorio da ne bi, navodeći kako bi ponovno završio na bojištu.
U međuvremenu, u BiH je Odjel za terorizam Tužiteljstva Bosne i Hercegovine zatražio da Državna agencija za istrage i zaštitu provede provjere navoda vezanih uz Hrustića.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je krajem siječnja na konferenciji za medije da su informacije koje su stigle iz Ukrajine o Hrustiću oskudne te je najavio sastanak s njegovim ocem Fahrudinom Hrustićem.
Otvori KEKS Pay
