Prema strategiji upravljanja vodama na području Federacije BiH, koja je usvojena 2011., na središnji sustav vodoopskrbe, gdje se voda kontinuirano kontrolira na zdravstvenu ispravnost, priključeno je svega 60% stanovništva, navedeno je u izvješću o zdravstvenom stanju stanovništva i zdravstvenoj zaštiti u FBiH za 2014. Poboljšane izvore vode za piće (voda iz vodovoda, zaštićeni bunar, zaštićeni izvor) koristi 99,6% stanovništva. U većini lokalnih objekata vodoopskrbe na području FBiH, što podrazumijeva bunare, izvore, cisterne te čatrnje, voda za piće se ne kontrolira na zdravstvenu ispravnost, ne vrši se kloriranje, a zone sanitarne zaštite uglavnom nisu definirane. Neki središnji objekti vodoopskrbe imaju definiranu samo prvu zonu sanitarne zaštite i zastarjele načine kloriranja, piše Večernji list BiH. Ne postoji jedinstven registar vodoopskrbnih objekata, što onemogućuje potpuni uvid u sustav vodoopskrbe, kao i donošenje mjera u cilju poboljšanja vodoopskrbe. Zbog svega se toga vodoopskrba smatra jednim od glavnih problema javnog zdravstva. Iako postoje značajni vodni resursi, kontrola zdravstvene ispravnosti vode nije u potpunosti zadovoljavajuća, posebice u ruralnim područjima, gdje se stanovništvo opskrbljuje vodom iz individualnih vodnih objekata (lokalni vodovodi, bunari, cisterne, čatrnje, nekaptirani izvori). Na području USŽ, HNŽ, ZDŽ, SBŽ, BPŽ, TŽ, ZHŽ, HBŽ i PŽ higijensko-sanitarno stanje vodnih objekata i sustav javnozdravstvene kontrole vode za piće nisu zadovoljavajući. Izvorišta središnjih vodovoda uglavnom imaju reguliranu prvu i drugu zonu sanitarne zaštite. U većini županija prva zona sanitarne zaštite je zadovoljavajuće osigurana, dok se već u drugoj zaštitnoj zoni često nalazi jedan ili više potencijalnih zagađivača. Najčešći potencijalni zagađivači su neuređena i “divlja” odlagališta. Zbog nedostatka suvremene opreme, u FBiH nije moguće određivati parametre kao što su pesticidi, fenoli, mineralna ulja i neki teški metali, tako da se ne može dati odgovarajuće mišljenje o zdravstvenoj ispravnosti i kvaliteti vode za piće. O kvaliteti vodoopskrbe može se suditi i po epidemiološkoj situaciji vezanoj uz oboljenja čiji se uzročnici mogu nalaziti u zagađenoj vodi, a to su na prvom mjestu crijevne zarazne bolesti. U posljednje četiri godine zabilježen je neujednačen trend stope crijevnih zaraznih bolesti na području FBiH. U 2014. stopa obolijevanja od crijevnih zaraznih bolesti je bila veća u odnosu na 2013. za 0,24%. Po županijama, najveća stopa registrirana je u BPŽ, a najmanja u ZH županiji. Primjetan je porast stope obolijevanja od crijevnih zaraznih bolesti u županijama pogođenim svibanjskim poplavama.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura