Pred Bosnom i Hercegovinom je teško i dugo razdoblje obnove i saniranja posljedica nezapamćenih poplava. Nije tajna da BiH ni na jednoj razini organizacije, od općina do države, nema plan, ali ni financijske mogućnosti za oporavak ni od mnogo manjih prirodnih nesreća nego što je ova koja nas je zadesila proteklih dana. Nepostojanje sustava koordinacije u spašavanju tek je jedan segment neorganiziranosti države koji će se itekako osjetiti u idućim mjesecima i godinama tijekom kojih ćemo se suočavati s posljedicama poplava.

Zajedničko djelovanje?

Ne postoji jasan plan i koordinirano djelovanje ni u distribuciji humanitarne pomoći, saniranju klizišta i sprječavanju širenja epidemija na pogođenim područjima. Nema zajedničkog djelovanja na razini države i entiteta ni kada je u pitanju prikupljanje novčane i druge međunarodne pomoći, kao ni plana postupanja u obnovi zemlje. Sve ono što imaju ili će uskoro imati Hrvatska i Srbija, BiH nema. Zato je neizvjesno kako će pristizati i kako će se raspoređivati financijska pomoć iz inozemstva, bez koje bilo kakvi ozbiljniji radovi na obnovi infrastrukture, stambenih prostora i poljoprivrednih površina nisu mogući. Kao i susjedne države, i BiH najveću financijsku pomoć očekuje od Europske unije. No, za razliku od njih, BiH kao zemlja nema status članice ili kandidata, nema izravan pristup Europskom fondu solidarnosti. Moguće je da će se dio sredstava iz IPA fondova preusmjeriti za pomoć BiH u saniranju posljedica poplava, ali taj iznos neće biti veći od nekoliko desetaka milijuna eura.

Nema namjenskih fondova

Unutar BiH ne postoje ni namjenski fondovi za ovakve situacije, a entiteti jedva da imaju i robne rezerve. Tek sada entitetske vlade najavljuju uspostavu fondova za pomoć i obnovu, ali malo je vjerojatno da će većina zemalja htjeti djelovati mimo državne razine vlasti. Primjer mehanizma koordinacije za pregovore s EU pokazuje koliko je u BiH teško postići dogovor čak i o tehničkom načinu suradnje različitih razina vlasti na nekom pitanju. O dogovoru o konkretnoj raspodjeli pomoći izlišno je i govoriti. U takvoj situaciji jasno je da će obnova najviše ovisiti o pomoći bh. dijaspore i snalažljivosti lokalnih zajednica. Ne treba uopće dvojiti oko toga da će više razine vlasti djelovati sukladno svojim predizbornim ciljevima, a to znači selektivno usmjeravati pomoć. Nažalost, najveći broj od više od 100 tisuća građana koji su izravno pogođeni poplavama i klizištima, svoje će domove morati obnavljati vlastitim sredstvima.

Visoke cijene otjerale goste iz McDonald’sa, Starbucksa, KFC-a