Nedavno su Njemačka i Austrija uvele sankcije zabrane ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i nizu dužnosnika koji su, po njima, sudjelovali u onome što oni nazivaju potkopavanje države BiH i Daytonskog mirovnog sporazuma, piše Večernji list BiH. Ranije su s politkom sankcioniranja počeli Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo. Takve sankcije na osobnoj razini očekuju se i od nekolicine članica Europske unije, no ne i dobroga središnjeg dijela Europe koji na problem nastao u Bosni i Hercegovini ne gleda crno-bijelom optikom. Posebice zato što Dodikova eskalacija nije jedini izvor krize s kojom se Bosna i Hercegovina suočava, no rezultat je stalnoga razračunavanja unitarističkih i separatističkih politika. Republika Srpska, pod vodstvom predsjednika Milorada Dodika, suočava se s ozbiljnom političkom i ekonomskom izolacijom s visokom zaduženosti i blokadom ključnih infrastrukturnih projekata.
Visoka zaduženost
Prema izvješćima iz 2023. godine, dug Republike Srpske premašio je 4 milijarde KM, što predstavlja značajan udio u bruto domaćem proizvodu entiteta. Politička situacija u Republici Srpskoj dodatno pogoršava ekonomske uvjete. Nakon što je Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, vlasti Republike Srpske donijele su zakone koji blokiraju rad državnih institucija na svom teritoriju. Ovi zakoni, koji uključuju zabranu djelovanja državnih pravosudnih i policijskih agencija, izazvali su zabrinutost u međunarodnoj zajednici te su nizom drugih reagiranja podigli napetosti u zemlji. Ove političke odluke izravno utječu na infrastrukturne projekte. Naime, Dodik je izjavio da Republika Srpska neće podržati projekte u FBiH dok se ne deblokiraju projekti u svom entitetu. Ovaj politički potez izazvao je dodatne poteškoće u provedbi ključnih razvojnih i infrastrukturnih inicijativa. Međunarodna zajednica, uključujući Europsku uniju i Sjedinjene Američke Države, izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog postupaka vlasti RS-a. Visoka predstavnica EU-a Kaja Kallas upozorila je da su pokušaji razbijanja BiH neprihvatljivi, naglašavajući da takvi postupci ugrožavaju ustavni poredak zemlje. Ova poruka usmjerena je na sprječavanje daljnje destabilizacije regije i obnovu dijaloga između svih političkih aktera u zemlji. S druge pak strane, RS se suočava s velikim izazovima - visokom zaduženošću, blokadama projekata i političkom krizom. Na temelju trenutačnih prilika pitanje budućnosti RS-a i njegova integriteta ostaje otvoreno, uz stalne pozive za pomirenje i suradnju među svim političkim subjektima. Izgledi da politika izoliranja Milorada Dodika i njegovih bliskih suradnika urodi plodom i omogući oporbi dolazak na vlast u RS-u i BiH ovise o više čimbenika, uključujući unutarnju političku dinamiku u entitetu, ali i šire regionalne i međunarodne okolnosti. Milorad Dodik već dugi niz godina drži značajnu političku moć u RS-u.
Oporba podijeljena
Njegova politička platforma temelji se na naglašavanju autonomije RS-a i kritici središnjih institucija BiH. Ovaj pristup ima široku podršku među dijelom stanovništva, osobito među onima koji favoriziraju jaču autonomiju entiteta. Dodikova pozicija ojačana je političkim resursima i kontrolom nad ključnim institucijama i medijima, što mu omogućava da održava utjecaj i mobilizira podršku. Međutim, politika međunarodne izolacije Dodika, koju provode neke zapadne zemlje i organizacije poput EU-a i SAD-a, može dugoročno oslabiti njegovu političku poziciju. Sankcije i politički pritisak na Dodika i njegove suradnike, zajedno s međunarodnim pozivima na poštivanje ustavnog poretka BiH, mogu oslabiti njegovu sposobnost da osigura podršku unutar i izvan RS-a. Ipak, međunarodni pritisak nije uvijek dovoljan da bi se značajno promijenila unutarnja politička slika jer Dodik i dalje ima čvrstu podršku u određenim dijelovima društva koji se protive prekomjernom utjecaju drugih institucija. Oporba, iako trenutačno zainteresirana obračunati se s Dodikom, počesto ima probleme poput nedostatka zajedničke vizije, nesigurnosti u pogledu političkih programa i podjela. Opstanak ili slabljenje Dodikove moći u velikoj mjeri ovise o načinu na koji će se politička situacija razvijati u Bosni i Hercegovini, kao i o budućim međunarodnim i unutarnjim izazovima.
