Unatoč padu gospodarske aktivnosti, poremećajima s promjenom carinskog režima, krizi u vlasti, i većeg povrata poreza, Uprava za neizravno oporezivanje (UNO) stalno povećava iznos prihoda.
To je jasan pokazatelj kako sadašnja uprava prihode koji su završavali u privatnim džepovima vraća tamo gdje im je mjesto na jedinstveni račun. Uz to, vrlo su oštro ušli u obračun s korupcijom u vlastitim redovima. Ravnatelj UNO-a dr. Miro Džakula ističe kako je ključno za porast prihoda pojačati ekonomsku aktivnost.
Podaci o prihodima pokazuju oscilacije od rasta do pada prihoda. Što je rezultat toga?
Prihodi od neizravnih poreza u deset mjeseci 2013. godine iznosili su 4 milijarde i 887 milijuna KM i manji su za 6 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje 2012. godine kada su iznosili 4 milijarde i 893 milijuna KM. Prihodi su promjenjiva kategorija i oni zavise od ukupnih gospodarskih kretanja u zemlji, zato što su prihodi, između ostalog, uzročno vezani i s prispjećem izravnih stranih ulaganja, velikim strukturnim projektima u državi, i ukupnom javnom potrošnjom.
Je li u pitanju samo ekonomska aktivnost u zemlji, postoji li odgovornost vaše uprave?
UNO u okviru svojih nadležnosti daje maksimum napora da se prikupe sva sredstva od neizravnih poreza. Međutim, treba postaviti i jedno logično pitanje, a to je, koliki je zaista realni obujam gospodarske aktivnosti u Bosni i Hercegovini i koliki je stvarni fiskalni kapacitet Bosne i Hercegovine!? Od 2011. godine Uprava na godišnjoj razini prikuplja okvirno više od 340 milijuna konvertibilnih maraka bruto prihoda i oko 150 milijuna konvertibilnih maraka neto prihoda, unatoč smanjenoj gospodarskoj aktivnosti tj, padu krajnje potrošnje i uvoza, te znatno smanjenim carinskim pristojbama temeljem potpisanog sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Činjenica je da je na blagi pad neizravnih poreza u odnosu na 2012. godinu utjecao i rast povrata PDV-a. UNO je u 2013. godini gospodarstvu vratio 824 milijuna KM što je za 95 milijuna KM više u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. Na rast zahtjeva za povrat PDV-a utjecao je rast izvoza dobara izvan Bosne i Hercegovine tijekom ove godine, veći zahtjevi za povrat PDV-a od međunarodnih organizacija koje sudjeluju u velikim infrastrukturnim projektima u BiH kao što su izgradnja koridora Vc, izgradnja autoceste u Republici Srpskoj i drugi projekti, te nelikvidnost poreznih obveznika koji zbog teške gospodarske situacije sada traže povrat sredstava na račun umjesto ranije češće korištenog poreznog kredita.
Kompletan intervju čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista
