Hrvatski premijer Andrej Plenković i njemački kancelar Friedrich Merz naglasili su nakon sastanka u Berlinu u srijedu važnost jedinstvenog nastupa Europske unije u vremenu višestrukih sigurnosnih prijetnji. Europa se, kako je istaknuo njemački kancelar, suočava s izazovima kakvi do sada nisu viđeni – ne samo zbog ruske agresije na Ukrajinu, nego i zbog sve učestalijih hibridnih napada. U takvim okolnostima, poručio je, suradnja među partnerima nikada nije bila važnija, zbog čega je zahvalio Hrvatskoj i premijeru Plenkoviću na pruženoj podršci.
Merz je naglasio kako države članice Europske unije i NATO-a stoje rame uz rame u suprotstavljanju sigurnosnim prijetnjama te kako za ostvarenje tog cilja postoje i konkretna financijska sredstva. U tom je kontekstu spomenuo i potpisivanje pisma namjere o nabavi 44 tenka Leopard 2 A8, koje su u nazočnosti obojice premijera potpisali hrvatski ministar obrane Ivan Anušić i njemačka strana. Posebno je istaknuo važnost koordinacije i standardizacije obrambenih sustava unutar Europske unije i NATO-a, ocijenivši kako je cilj takvih projekata pojednostavljenje sustava i jačanje proizvodnih kapaciteta radi veće učinkovitosti.
Govoreći o mogućnostima postizanja mirovnog rješenja, Merz je istaknuo potrebu za dodatnim pritiskom na Rusiju, pri čemu se razmatra i korištenje zamrznutih ruskih sredstava unutar Europske unije. Dodao je kako konačni dogovor o tom pitanju još nije postignut, ali da se na njemu intenzivno radi.
Upitan o stajalištu Hrvatske u vezi s mogućim korištenjem zamrznutih ruskih sredstava, premijer Plenković naglasio je važnost pravne sigurnosti i očuvanja vjerodostojnosti Europske unije kao financijskog partnera. Istaknuo je kako svi zajednički potezi moraju biti pravno utemeljeni i sigurni.
Plenković je pritom zahvalio Njemačkoj na kontinuiranoj potpori Hrvatskoj – od samog osamostaljenja pa sve do ostvarenja strateških ciljeva, poput ulaska u eurozonu i schengenski prostor. Naglasio je i njemačku podršku hrvatskom članstvu u OECD-u.
Tijekom sastanka razgovaralo se i o energetskoj sigurnosti te ulozi koju Hrvatska može imati na tom području. Premijer je istaknuo da Hrvatska, putem Janafa, ima kapacitete za opskrbu rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj kao alternativu ruskoj nafti, dodajući kako Hrvatska istodobno trpi štetu zbog američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije, koja je u ruskom vlasništvu.
Situaciju u kojoj se ruska nafta prerađuje u Mađarskoj, a potom cisternama isporučuje u Srbiju ocijenio je apsurdnom, naglašavajući kako takva praksa nema ekonomskog ni političkog smisla.
Merz i Plenković dotaknuli su se i tema migracija, mjera za njihovo ograničavanje, kao i procesa proširenja Europske unije na zemlje zapadnog Balkana. U tom je kontekstu hrvatski premijer istaknuo osobitu važnost napretka Bosne i Hercegovine, kako za Hrvatsku, tako i za Hrvate koji u toj zemlji žive.
Zaključio je kako je cilj omogućiti BiH da uhvati korak s državama koje su već ostvarile napredak, uz rješavanje pitanja pune ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji.
Otvori KEKS Pay
