Ovotjedna rasprava oba doma državnog Parlamenta o ustavnim promjenama na temelju presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju “Sejdić - Finci” nije toliko pokazala udaljena stajališta političkih stranaka iz Federacije BiH, koliko je do izražaja došla izborna retorika koja je i zakočila mogućnost postizanja dogovora između ključnih hrvatskih i srpskih stranaka. Hrvatski dužnosnici su pozivali na takve promjene koje bi onemogućile Bošnjacima da nadglasavaju malobrojniji narod, dok su bošnjački zastupnici svoje argumente protivljenja tim zahtjevima objašnjavali da se u hrvatskim prijedlozima radi o ‘novoj podjeli’. Srpske pak kolege su detektirale da je ključni problem u nepovjerenju između hrvatskih i bošnjačkih partnera budući da je u dva navrata nametnut član BiH Predsjedništva kojega nisu izabrali Hrvati.
Iznoseći stajališta o ustavnim promjenama koje tek trebaju uslijediti, hrvatski politički predstavnici bili su jednoglasni, upravo kao i bošnjačke im kolege iz SDP-a i SDA, što samo pokazuje da se ušlo u prijeizbornu matricu iz koje će biti vrlo teško izaći. SDA je otišao čak i korak dalje pa je njegov zastupnik Šefik Džaferović upozorio nazočne kako bi postojala opasnost ako bi se odustalo od modela nametanja predstavnika Hrvatima, da na sljedećim izborima uopće ne bude izabran Bošnjak. To je predstavio na temelju simulacije izbornih rezultata iz listopada 2010. kada bi, po njegovim riječima, u Predsjedništvu sjedili Borjana Krišto i Željko Komšić. S druge pak strane pokušaje da se na tehničku ravan tek brisanja nacionalnog prefiksa u Ustavu BiH u dijelu koji definira članove Predsjedništva osporila je izaslanica u Domu naroda Borjana Krišto podsjetivši na pomalo zaboravljeni sadržaj presude iz Strasbourga u kojoj se uopće ne osporava pitanje tri konstitutivna naroda.
Zastupnik SDP-a Saša Magazinović je pak ponovio stav koji u javnosti kao dio kampanje iznosi i predsjednik njegove stranke Zlatko Lagumdžija. A to je da se uspostava dva izborna područja u Federaciji BiH predstavlja putem za treći entitet. Sve to opovrgnuo je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović koji je zastupnicima iznio redoslijed razgovora i prijepornih točaka oko kojih su se razišli sugovornici na posljednjem sastanku u zgradi Europske komisije u Sarajevu.
