Iako mu je to u početku bio samo hobi, Nikola Matić iz Dračeva kod Čapljine prvi je pčelar u Hercegovini koji se počeo baviti proizvodnjom pčelinjeg otrova, a uvidjevši koliko je to unosan posao, i drugi su krenuli njegovim stopama. No, s obzirom na to da ga u BiH nitko ne otkupljuje, oni ga već neko vrijeme izvoze na europsko tržište.
Matić se pčelarstvom bavi oko 15, dok se u proizvodnju pčelinjeg otrova upustio prije pet godina, uvidjevši da je on jedan od najskupljih i najkvalitetnijih pčelinjih proizvoda. Inače, u velikim količinama pčelinji otrov je štetan za ljudsko zdravlje, ali je u malim lijek i jedan od najcjenjenijih proizvoda na tržištu. Prema njegovim riječima, ni kod nas ni u Hrvatskoj ne može se prodati pčelinji otrov, tj. nijedna farmaceutska industrija kod nas ga ne otkupljuje.
- Tako da trenutačno izvozimo u Njemačku i Francusku, a prije nekoliko godina izvozilo se i za Rusiju. Gram košta 20 eura, tj. toliko je nama plaćeno, ali se vjerojatno distribuira po višoj cijeni - dodaje on. Navodi da je prvi u obitelji koji se počeo baviti pčelarstvom, i to uz kuma, ali da sada ima mnogo mlađih mladića koji su počeli sa skupljanjem pčelinjeg otrova, a pogotovo od prošle godine, kada su našli tržište gdje će ga prodavati.
- Inače, glavni sastav pčelinjeg otrova je melitin, zbog čega ga i otkupljuju. Recimo, pčelinji otrov u svijetu ima 50% melitina, a naš, u BiH i Hrvatskoj, ima čak 70%. Zato smo jaki na tržištu, a trenutačno je u našoj ekipi oko 200 ljudi te imamo dovoljne količine, ali i kvalitetu. Zato je bitno da smo udruženi jer ne možemo ni skupiti koliko se traži. Sam ne možeš ništa jer, recimo, nekoj tvrtki treba od 20 do 30 kg otrova, a jedan čovjek na 100 košnica može skupiti tek 200 grama - ističe on. Objašnjava da proces skupljanja pčelinjeg otrova nije kompliciran, ali da je potrebno ulagati u aparate. Aparat košta 1300 eura, a na sto košnica potrebna su najmanje tri aparata, prenose Nezavisne.
Otvori KEKS Pay
