Nakon iskustva s epidemijom COVID-19 i booma kroničnih bolesti u svijetu, zajednički je stav nacionalnih zdravstvenih struktura razvijenih zemalja žurno osnažiti primarnu zdravstvenu zaštitu, pogotovo obiteljsku medicinu. Zašto? Jedino primarna zaštita može zadovoljiti obrazac i zahtjeve u pružanju zdravstvene zaštite u novim epidemijskim pojavnostima kako novih zaraznih bolesti tako i kroničnih bolesti (KB), i to po principu: prevencija (uključujući i cijepljenja), rano otkrivanje bolesti (uključujući postupke u ordinaciji i poticanje na Nacionalne preventivne programe), učinkovito liječenje u suradnji s konzilijarnim specijalistima i odgodu komplikacija, pogotovo odgodu smrtnog ishoda. Zahtjev za spomenuto osnovno polazište uloge obiteljske medicine jest: jednaka dostupnost svim stanovnicima, pravednost u pružanju zaštite, kontinuitet i visoka kvaliteta zaštite.
Zašto je danas velika pojavnost kronične bolesti? Socijalni napredak u poboljšanju uvjeta života, stručni i znanstveni doprinos u medicini i srodnim strukama u učinkovitom liječenju bolesti produžili su životni vijek i ostvarili cilj Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) "dodaj godine životu". Međutim, ta blagodat produljenja životnog vijeka – u Hrvatskoj je očekivani životni vijek 77,8 godina – muškarci 72,4, a žene 79,6 godina – ima i popratne pojavnosti. Starenjem stanovništva dogodila se epidemija kroničnih bolesti. One su po svojoj naravi doživotne, a najčešće se javljaju i dvije-tri kod iste osobe pa govorimo o novom izražaju zbira KB-multimorbiditet.
Članak čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
