Za kilogram mljevene kave prije pet godina u BIH je trebalo izdvojiti 13 maraka, a danas čak 30. Poskupljenje je to od čak 125 posto. Unatoč visokim cijenama Bosanci i Hercegovci se ne odriču omiljenog napitka. Prema podacima ReportLinkera, predviđa se da će potrošnja kave u Bosni i Hercegovini porasti na 24.000 metričkih tona (24 milijuna kilograma) do 2028. godine, što predstavlja umjerenu godišnju stopu rasta od 0,2 % u odnosu na trenutačnu razinu. Na globalnoj rang listi potrošnje kave u 2023. godini, BiH je zauzela 54. mjesto. Odmah ispred nje bila je Češka, koja je također potrošila 24.000 metričkih tona. Na vrhu ljestvice globalne potrošnje kave predvode Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Japan.
Od ukupno 1264 analizirana proizvoda na četiri znamenke carinske klasifikacije proizvoda, kava je lani bila 87. najtrgovaniji proizvod u svijetu, s ukupnom vrijednošću trgovine od 95 milijardi eura. – Trgovina kavom u posljednjih 20 godina raste znatno brže nego ukupna svjetska trgovina. Pritom je u razdoblju 2005. – 2024. prosječni godišnji rast ukupne svjetske trgovine iznosio 5%, a rast trgovine kavom 8% – ističe kaže dr. sc. Goran Buturac, istraživač Ekonomskog instituta Zagreb u svojoj najnovijoj analizi “ Uzgoj i cijene kave u uvjetima klimatskih promjena: Što nam donosi budućnost?”.
Buturac dodaje kako je prema posljednjim podacima FAO-a, u 2023. u svijetu proizvedeno 11 milijuna tona kave. Najveći proizvođač kave je Brazil s udjelom u svjetskoj proizvodnji od 30,8%, slijede ga Vijetnam sa 17,7% i Indonezija sa 6,9%. Dok su Brazilci najveći proizvođači kave u svijetu, Amerikanci su njezini najveći potrošači. Na SAD otpada 13,9% ukupne globalne potrošnje kave. Slijede Njemačka s udjelom od 4,8% i Japan s 3,9%. – Najnoviji trendovi ukazuju na snažan nominalni rast izvoza, uz istovremeno skromni realni rast izvoza. Nominalni izvoz kave je u razdoblju 2020. – 2024. na globalnom tržištu rastao 77%, a realni izvoz tek za 4,7%, što govori u prilog značajnom rastu cijena kave. Empirijski izračuni indeksa prosječne jedinične cijene globalnog izvoza u razdoblju 2005. – 2024. govore kako je izvozna cijena rasla čak tri puta, a najviše u razdoblju 2020. – 2024. – i to za gotovo 70% – naglašava Buturac.
Brojni su čimbenici koji pridonose vrtoglavom rastu cijena kave, od rasta svjetske populacije, preko povećanja troškova proizvodnje uzrokovanih rastom cijena gnojiva, pesticida i ambalaže, rasta transportnih troškova, povećanja troškova logistike i distribucije, do najnovijeg uvođenja Trumpovih carina (SAD je u kolovozu ove godine uveo carinsku stopu od 50% na brazilsku kavu). No, jedan od najvažnijih čimbenika rasta cijena kave svakako su klimatske promjene koje uzgajivače kave pred velika iskušenja i izazove, naročito u područjima Brazila i Vijetnama pa je inovativni svijet uzgoja kave u neprekidnoj potrazi za različitim modalitetima prilagodbe klimatskim promjenama, od preseljenja lokacija uzgoja, preko istraživanja novih optimalnih terena za uzgoj i otpornijih vrsta, do razvoja hibridnih sorti.
Za uspješnu prilagodbu klimatskim promjenama potrebni su vrijeme i znatna ulaganja. No, nažalost, nemilosrdna tržišna utakmica i glad za profitom bacili su brigu o negativnim učincima klimatskih promjena na uzgoj kave u drugi plan i utječu na smanjenje prinosa kave i sužavanje globalne ponude, što uz rastuću potražnju na svjetskim tržištima rezultira vrtoglavim rastom cijena kave. Uz rastuću svjetsku populaciju, može se očekivati nastavak negativnih učinaka klimatskih promjena na kretanja cijena kave na globalnom, a i na hrvatskom tržištu – zaključio je Buturac. Svjetska banka procjenjuje da će cijena arabike porasti za više od 50% u 2025., dok se za robustu predviđa rast od gotovo 25%. Tek tijekom 2026. godine očekuje se blago smirivanje tržišta.
Otvori KEKS Pay
Skuplja soljica kafe nego litar goriva.