Procjenjuje se da oko 65 posto odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu, a približno četvrtina populacije u kategoriji je debljine, upozoreno je na endokrinološkom kongresu gdje su naglašeni učinkoviti načini liječenja promjenom navika i farmakološkom terapijom. Sudionici su upozorili da je Hrvatska među zemljama Europske unije s visokim udjelom prekomjerne tjelesne mase i debljine. Najnoviji podaci ukazuju i na izražen spolni jaz – oko 35 posto muškaraca i 28 posto žena ima debljinu, priopćili su danas iz Hrvatskog endokrinološkog društva (HED) koje je organiziralo kongres.
Kronična, progresivna i recidivirajuća bolest
Posebno zabrinjavaju podaci o djeci. Prema rezultatima istraživanja CroCOSI (nacionalno istraživanje o uhranjenosti djece u Hrvatskoj), oko 36 posto osmogodišnjaka u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što potvrđuje nastavak nepovoljnih trendova unatoč preventivnim programima. Stručnjaci ističu kako je debljina kronična, progresivna i recidivirajuća bolest koja nastaje kao posljedica složenog međudjelovanja genetskih, okolišnih i psiholoških čimbenika, a nije isključivo rezultat životnog stila i osobne nediscipline.
Kongres, koji traje četiri dana okupio je više od 380 sudionika, uz sudjelovanje liječnika različitih specijalnosti, medicinskih sestara, istraživača i drugih zdravstvenih djelatnika. U fokusu ovogodišnjeg skupa je endokrinologija kroz životni vijek, s naglaskom na multidisciplinarnu suradnju i suvremene terapijske pristupe.
Nagrade najboljima
U sklopu kongresa predstavljeno je novo „Stajalište o dijagnostici i liječenju debljine u Hrvatskoj“ koje donosi precizne smjernice u skladu s najnovijim međunarodnim preporukama, kao i „Priručnik za pristup bolesniku s debljinom u ordinacijama obiteljske medicine“, namijenjen dodatnoj podršci liječnicima primarne zdravstvene zaštite. Predsjednica HED-a Hrvatskog liječničkog zbora Silvija Canecki naglasila je kako se oboljeli često suočavaju i sa stigmatizacijom, što može odgoditi traženje liječničke pomoći.
-Debljina značajno povećava rizik za razvoj dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, masne bolesti jetre i niza drugih kroničnih stanja, no danas postoje učinkoviti načini liječenja koji uključuju promjene životnih navika, ali i farmakološku terapiju kada je potrebna- istaknula je Canecki.
U posljednjih nekoliko godina u kliničkoj praksi sve se više koriste lijekovi koji djeluju na GLP-1 i GLP-1/GIP receptore, a koji smanjuju osjećaj gladi i povećavaju sitost, čime doprinose značajnom smanjenju tjelesne mase. U sklopu kongresa dodijeljene su i nagrade mladim liječnicima. Nagradu za najboljeg mladog znanstvenika dobili su Romana Marušić iz Nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“ u Vukovaru i Tomislav Kurevija iz Doma zdravlja Osječko-baranjske županije, dok će nagrada za najbolji klinički rad biti uručena na zatvaranju skupa.
Otvori KEKS Pay
