Iako su na području BiH, koje je bilo zahvaćeno poplavama, u jako kratkom roku izvršene mjere DDD-a, a nad većim dijelom i zaprašivanje komaraca, neke od bolesti na koje su stručnjaci upozoravali, ipak, se nisu mogle spriječiti. Naime, u BiH se pojavio virus Zapadnog Nila. Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske su naveli kako je prijavljeno ukupno sedam pacijenata sa sumnjom na virus Zapadnog Nila. Pet pacijenata je bilo s lakšom kliničkom slikom i otpušteni su kući, dok dva pacijenta imaju težu kliničku sliku. “Većina pacijenata je srednje životne dobi”, potvrdila je Milka Mrđa, glasnogovornica IZJZ. U banjolučkom Domu zdravlja dosad je evidentirana jedna osoba zaražena virusom Zapadnog Nila.
“Radi se o mlađoj muškoj osobi koja je imala blage simptome ovog oboljenja, a uspješno je izliječena”, potvrdila je epidemiologinja Mirjana Miljković, načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Banja Luka. U pitanju je mladić koji je pet do deset dana prije pojave prvih simptoma sudjelovao na asanaciji poplavljenih područja u Doboju i Bijeljini. - Laboratorijskim ispitivanjem je utvrđeno da je uzročnik bolesti virus Zapadnog Nila - rekla je Miljković u emisiji Radija RS.
Pacijent je imao simptome slične gripi, temperaturu, glavobolju, bolove u kostima i mišićima. Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske su naveli kako je prijavljeno ukupno sedam pacijenata sa sumnjom na groznicu Zapadnog Nila.
Institut za javno zdravstvo RS-a je još ranije upozorio na mogućnost pojave infekcija virusom Zapadnog Nila i na području RS-a, s obzirom na to da stanje nakon poplava dovodi do povećanog prisustva komaraca. Prema riječima glave federalne epidemiologinje Jelene Ravlije, u ovom bh. entitetu još uvijek nije službeno potvrđen nijedan slučaj ovog oboljenja. Ipak, Ravija ističe kako ni stanovništvo u Federaciji nije pošteđeno od moguće pojave ovog virusa. Virus Zapadnog Nila je virusna bolest koju uzrokuje virus Zapadnog Nila. Najveći broj zaraženih osoba nema nikakve simptome (80 posto), a manji broj (do 20 posto) razvija simptome kao što su povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima, mučnina, povraćanje, a ponekad i natečeni limfni čvorovi ili osip na koži. Simptomi se javljaju između tri i 14 dana nakon uboda zaraženog komarca. Kod oko jedan posto zaraženih razvije se teška klinička slika sa zahvaćanjem središnjeg živčanog sustava (meningitis, encefalitis), što se najčešće događa kod starijih i osoba s oslabljenim imunitetom. Rezervoar zaraze virusom Zapadnog Nila su mnoge vrste divljih i domaćih ptica. Na čovjeka se prenosi ubodom komarca (obični komarac) koji se zaraze prilikom sisanja krvi zaraženih ptica ili sisara.
