Prosinac 2024.: "Nova godina je moj novi početak. Krećem s ranim ustajanjem, treninzima, više fizičkog rada, pomoći drugima. To je najbolje vrijeme, čekao sam mjesecima da budem novi ja tog dana." Početak 2025.: "Ležim u krevetu s temperaturom od plus 40, drhtavicom, nervozan i razdražljiv, bez apetita, nadam se da će ovakvo stanje prestati što prije. Nemam snage ni za što. Već je stigla i veljača, nastavio sam sa starim načinom života."
Promjena načina života
U gornjem citatu mogli bismo pronaći mnoge od nas. Kraj godine nekako dočekujemo puni entuzijazma, no onda nas na početku nove nešto pokosi, bilo gripa ili viroza, pa fobija od nekog nevidljivog neprijatelja kojem je cilj ubiti naš organizam. Budimo na trenutak realni, piše Večernji list BiH.
Način našeg života dovodi do prehlade, gripe, koronavirusa, pada imuniteta i svega ostalog, a hladniji, zimski mjeseci i nagle promjene temperature samo ubrzaju taj proces, učine ga na neki način snažnijim. Da smo tijekom godine radili na jačanju organizma, poboljšali imunitet i opće zdravstveno stanje uz pomoć prehrane, šetnji, dovoljno sna, pozitivnog razmišljanja, puno toga bilo bi drukčije. Iako je siječanj, uistinu, najlakši za započeti nešto novo, toliko osoba bude spriječeno u tom naumu upravo zbog činjenice da su godinu dana čekali taj siječanj za novi početak. I naravno da je to privid jer promjena nabolje nije označena datumima, nego nama samima. U jednom od ranijih javnih nastupa dr. Emir Solaković, poznati bh. kirurg, imao je zanimljiv nastup i izrekao činjenice oko kojih bi se svi trebali zamisliti.
- Većina ljudi počne brinuti o svom zdravlju onda kad su bolesni. Kod nas je u BiH tri dana pred smrt, tad se počne misliti o zdravlju. Kad se upale crvene lampice, brinu o njemu, donose mu vrećice. Kod nas ljudi jedu iz dosade, ako su depresivni, iz nervoze. Što se tiče vježbi, jedina rekreacija je od kuće do auta. Kad do 35. godine života stvarate bolest nezdravim življenjem, pušenjem, nevježbanjem, sve to mlad organizam podnosi. Ako imate 50 godina i nezdravo živite, izgledat ćete kao da imate 65 godina. Izbor je na vama. Svjetska zdravstvena organizacija napravila je veliku statistiku, samo 10 osoba umire zbog starosti, 20 posto ljudi na svijetu umire uslijed nesreća, 70 posto umire od bolesti. Zdravlje ne unosite tabletama, lijekovima, injekcijama, već zdravom prehranom - naglasio je tada. Također, govorio je o bolestima suvremenog vremena od kojih sve dolazi - i bezvoljnost zbog koje godinu dana čekamo da počnemo nešto novo pa nam to propadne i živimo kako živimo, i nesanica, i slab organizam koji svaki virus može pokositi kao rafal.
- Stresovi su razni. Na poslu, kad vas šef maltretira, žena i djeca vas maltretiraju, u braku vam je loše… Depresija je bolest. Stres je taj koji vam stvara tu bolest. Doktor nije kriv za vaše zdravlje, morate znati što unosite u organizam i kako živite. Napisao sam sedam knjiga, u Sarajevu nisu prodane ni tri. Ljudi kod kojih je svijest velika odlaze. Otišao bih i ja prvi. Nije motiv samo novac - kazao je dr. Solaković. Čini vam se kao da poznati liječnik to govori u ovom trenutku, a te su riječi izrečene prije sedam godina. Zamislimo onda koliko se svijet promijenio nagore od tog dana. Krenula je pandemija, počeli su razni ratovi, inflacija nam je ispraznila novčanike, novo normalno nas je psihički rasteretilo. Mjesta na kojima se okupljamo u većem broju su domovi zdravlja...
Emocije i imunološki sustav
U medijima se u posljednje vrijeme sve više citira kanadsko-mađarskog liječnika židovskog podrijetla Gabora Matéa. Nedavno je komentirao i kako naš organizam oponaša ono kako se mi ponašamo prema vani. - Ljudi sve više moraju potiskivati sami sebe kako bi se uklopili u pogrešna društvena očekivanja, a potiskivanjem našeg autentičnog "ja" ne sakatimo samo svoje emocije, nego, s obzirom na to da su emocije fizički povezane s imunološkim sustavom, štoviše, dio su istog aparata, kada potiskujete emocije, istodobno potiskujete svoj imunološki sustav - kazao je uz ostalo. A nagli porast različitih oblika bolesti u suvremeno doba Maté uzima kao dokaz da geni, suprotno tvrdnjama nekih, igraju relativno malu ulogu u razvoju bolesti. - Geni se nisu stigli u tako kratkom razdoblju naglo promijeniti, ali naši odnosi jesu - naveo je. Promjena nabolje ne počinje s novom godinom, već s odlukama, toga moramo postati svjesni.
Otvori KEKS Pay
