Na razini Europske unije oko 13 posto umirovljenika radi u mirovini. Razlog je često financijski, jer su mirovine ispod 60 posto plaće koju su umirovljenici ostvarivali prije nego što su se umirovili. Razlog nije samo nužda, već i održavanje produktivnosti i uživanje u poslu. Hrvatska je, prema podacima Eurostata, među zemljama s najmanje umirovljenika koji rade, ali i među onima u kojima najviše rade upravo iz financijske potrebe.
Glavni razlog rada na razini svih EU zemalja je uživanje u poslu i održavanje produktivnosti (36,3%), a tek nakon toga financijska potreba s 28,6 posto kao glavni pokretač. Prema posljednjim podacima Eurostata iz 2023. godine, 12,9 % ljudi u EU nastavilo je raditi tijekom šest mjeseci nakon primanja prve starosne mirovine. Hrvatska je tada imala svega 5 posto umirovljenika u starosnoj mirovini koji rade. Manje od toga imale su samo tri zemlje; Rumunjska 1,7 posto, Grčka 4,2 posto i Španjolska 4,5 posto. S druge strane, u Estoniji je radilo čak 54,9 posto umirovljenika, u Latviji 44,2 %, Litvi 43,7 % i u Švedskoj 41,7 posto.
Financijsku potrebu kao razlog rada u mirovini navelo je najviše umirovljenika na Cipru, čak 68,5 posto, a gdje je zaposleno skoro 30 posto građana u mirovini. Nadalje, u Rumunjskoj (54,3 %) i Bugarskoj (53,6 %) više od polovice ispitanika reklo je da nastavljaju raditi iz financijske nužde. Iza ove tri zemlje smjestila se Hrvatska u kojoj čak 48,2 posto umirovljenika radi zbog financija. Gotovo svaki šesti umirovljenik u EU je u opasnosti od siromaštva, a Hrvatska je među sedam najsiromašnijih zemalja Europske unije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prag rizika od siromaštva za samca lani je iznosio 752,83 eura mjesečno. Čak 80 posto umirovljenika početkom ove godine primalo je mirovinu manju od toga iznosa, a među njima su brojni upravo samci.
Više od 40.000 umirovljenika trenutačno radi u mirovini do polovice radnog vremena uz isplatu cijele mirovine, ali i na puno radno vrijeme uz pola mirovine. Brojke su rekordno skočile uoči špice turističke sezone. Najviše je zaposlenih na pola radnog vremena u trgovini i prerađivačkoj industriji.