U posljednjih desetak godina prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine bilježe značajan rast, što je rezultat kombinacije ekonomskih kretanja, rasta potrošačkih cijena, tržišnih prilika i političkih odluka. Od početka 2015. godine do kraja 2025./početka 2026., evidentan je trend rastućih primanja građana, ali i izazova u realnoj kupovnoj moći i zaposlenosti. Od 2015. do 2026. Federacija BiH bilježi kontinuirani rast prosječnih plaća, s jasnim skokovima u posljednjih nekoliko godina. Taj rast nije linearno proporcionalan realnim životnim troškovima i produktivnošću radnika, ali predstavlja značajan pomak u ekonomskim prilikama entiteta, dok se domaće tržište rada prilagođava globalnim izazovima i lokalnim reformama.
Statistički pokazatelji
U prosincu 2015. prosječna mjesečna neto plaća u Federaciji BiH iznosila je 846 KM, u istom mjesecu sljedeće godine 861 KM, u prosincu 2017. godine dosegnula je 875 KM, a godinu poslije 914 KM. U pretpandemijskoj, 2019. godini prosječna plaća u prosincu iznosila je 958 KM, dok je u istom mjesecu 2020. dosegnula 993 KM. U istom mjesecu 2021. godine njezin je iznos bio 1046 KM. Godinu poslije porastao je na 1180 KM, u prosincu 2023. godine iznosila je 1296 KM, a u istom mjesecu 2024. godine prosječna plaća iznosila je 1428 KM, da bi u prosincu prošle godine prosječna plaća bila 1664 KM. U sljedećim godinama prosječna se plaća postupno povećavala.
Godina 2020. donijela je neočekivane izazove zbog globalne pandemije COVID-19, koja je utjecala na gospodarstvo i zapošljavanje. U mnogim sektorima došlo je do krize, ali je prosječna plaća u Federaciji BiH uspjela održati trend rasta u odnosu na prethodne godine zahvaljujući stabilnosti nekih industrija i državnim potporama. Nakon pandemije došlo je do postupnog oporavka, pri čemu su neto plaće nastavile rasti. Prema statističkim podacima, prosječna neto plaća u FBiH 2024. iznosila je oko 1384 KM mjesečno, što je značajan porast u odnosu na početak desetljeća. U odnosu na 2023., prosječna plaća nominalno je porasla oko 8,9%, a rast je vidljiv i u realnim (inflacijom prilagođenim) vrijednostima.
Podaci za 2025. pokazuju daljnji rast prosječnih plaća u Federaciji BiH. Prema posljednjim službenim izvješćima, prosječna mjesečna neto isplaćena plaća u FBiH za cijelu 2025. godinu iznosila je oko 1594 KM, što je nominalno povećanje od oko 16,1% u odnosu na 2024., a realno (nakon usklađivanja s inflacijom) oko 12% veći iznos nego prethodne godine. Podaci za prosinac 2025. pokazuju da je prosječna neto plaća iznosila čak 1664 KM, što je nastavak pozitivnog trenda u prosincu i krajem godine, uz godišnji rast veći od 12% u realnim terminima. U deset godina prosječna plaća porasla je 818 KM, dakle, gotovo se udvostručila.
Minimalac u FBiH
Federacija BiH je 2025. godine povećala minimalnu neto plaću na 1000 KM mjesečno, što predstavlja značajan pomak u odnosu na ranije razine i odražava pritiske sindikata i vlasti za boljim standardom zaposlenih s nižim primanjima. Podsjetimo, minimalna plaća 2015. godine iznosila je 340 KM, 2016. godine porasla je na 406 KM. Najniža plaća u Federaciji BiH je, protivno svakoj ekonomskoj logici, četiri godine bila “zakovana” na iznos od 406 KM. Početkom 2022. godine Vlada FBiH usvojila je odluku da minimalna plaća iznosi 543 KM, a za 2023. godinu Vlada je donijela odluku da minimalna plaća iznosi 596 KM. Od 2019. do kraja 2024. godine minimalna plaća u FBiH je rasla za oko 100 KM. U 2024. minimalac je bio 619 KM. Najveći rast dogodio se prošle godine, kad je minimalac sa 619 KM povećan na 1000 KM. Međutim, ove je godine povećan za samo 27 KM. Statistički gledano, minimalac je u deset godina porastao za 660 KM, dakle, tri je puta veći.
Nažalost, građani ne žive bolje, naprotiv, sve dublje tonu u siromaštvo. Dok statistike posljednjih godina pokazuju rast prosječnih plaća u Bosni i Hercegovini, svakodnevni život mnogih građana svjedoči drugačijoj stvarnosti. Pitanje kupovne moći - koliko se za zarađeni novac zaista može kupiti - postalo je jedno od ključnih ekonomskih i društvenih pitanja u zemlji. Usporedno s tim, problem siromaštva i dalje ostaje duboko ukorijenjen, posebno među umirovljenicima, nezaposlenima i višečlanim obiteljima. Od 2021. godine inflacija je snažno pogodila BiH, posebno kroz rast cijena hrane, poskupljenje energenata i grijanja, povećanje cijena stanarina, skuplje usluge i prijevoz.
Kupovna moć ne ovisi samo o visini plaće nego i o cijenama roba i usluga, poreznom opterećenju, dostupnosti socijalnih davanja, stabilnosti tržišta rada. Iako je došlo do povećanja minimalne plaće u Federaciji BiH, veliki broj radnika i dalje prima primanja blizu minimalca. Istodobno, realna kupovna moć - kada se plaća prilagodi inflaciji - u pojedinim godinama rasla je znatno sporije nego što sugeriraju nominalni podaci. Za prosječnu obitelj najveći udio proračuna odlazi na hranu i stanovanje, što je tipično za zemlje s nižim dohotkom. U razvijenijim ekonomijama veći dio prihoda ostaje za štednju, obrazovanje, putovanja i druge oblike potrošnje koji podižu kvalitetu života. •
Otvori KEKS Pay
