Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Očekujemo vijećnike u dvije općine u Sarajevu, borba za boljitak Hrvata se nastavlja

25. listopada 2020. u 16:35 0 komentara 514 prikaza

Dražen Trlin, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH u Sarajevu, u intervjuu za Večernji list BiH govori u kojim će općinama Sarajevske županije sudjelovati HDZ BiH na predstojećim lokalnim izborima, zbog čega nemaju kandidate u općinama Centar i Stari Grad, o porastu biračkog tijela u pojedinim općinama te o pokušajima pojedinih bošnjačkih stranaka da ukinu konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH.

U kojim općinama Sarajevske županije imate kandidate?

HDZ BiH, Vrhbosanska županijska organizacija, ima svoje kandidate na predstojećim lokalnim izborima u općinama naše županije u kojima su formirane općinske organizacije, a riječ je o pet općina: Novo Sarajevo, Ilidža, Centar, Novi Grad i Ilijaš.

Što je s općinama Centar i Stari Grad?

U općini Centar lista kandidata za Općinska vijeća uime HDZ-a BiH formirana je od vrlo mladih ljudi koji se intenzivno i predano pripremaju za izbore. Od prethodnih izbora do danas zabilježili smo porast broja članova te se u ovoj općini, također tijekom svih ovih godina, konstantno popravlja i izborni rezultat. Naravno, razlog tome su i dobri rezultati koje je svojim radom ostvario HDZ BiH općine Centar. Općinska organizacija HDZ-a BiH u općini Stari Grad zbog malog broja članova i zaista malog broja naših birača trenutačno ne postoji. No, sve članove koji pripadaju ovoj općini priklonili smo njima najbližoj općinskoj organizaciji, a to je općinska organizacija Centar.

Kakav ishod očekujete u Sarajevu s obzirom na brojnost Hrvata u glavnom gradu BiH?

To je teško predvidjeti, ali nastojimo održati trend rasta koji smo zabilježili prethodnih godina. No, velike nade polažemo u uspjeh dviju općinskih organizacija, Ilidže i Novog Sarajeva. Smatram da tu imamo najveće šanse biti zastupljeni u Općinskom vijeću, naravno, zbog brojnosti hrvatskog pučanstva u tim dvjema općinama, ali i zbog naklonosti prema programu i djelovanju HDZ-a BiH. Tako da rezimiram, očekujemo dobiti vijećnike u općinama Novo Sarajevo i Ilidža te se nastavljamo boriti za boljitak hrvatskog naroda gdje god u općinskim tijelima dobijemo prigodu.

Je li brojnost ključni problem ili Hrvati u Sarajevu daju glas nekim drugim političkim opcijama?

I jedno i drugo je problem. No, brojnost Hrvata u Sarajevu problem je zato što nismo koncentrirani u pojedinim općinama, nego raspoređeni po svim općinama, te izborna baza nigdje nije dovoljno velika. Dodamo li tome i trend neodziva birača na izborima, što nije zaobišlo ni Hrvate u Sarajevu, problem time postaje još veći. Naravno, glasovi u demokratskim društvima, kakvo je i naše, odlaze svim političkim opcijama.

Posljednji vijećnik iz HDZ-a bila je gospođa Ana Havel, koja je to postala s 474 glasa. Vi ste na posljednjim izborima imali 873 glasa u općini Novo Sarajevo i niste uspjeli postati vijećnik. Kako to objašnjavate?

Brojke koje ste spomenuli odnose se na izborne rezultate u Novom Sarajevu 2004. i 2016. godine. Ukupan broj stanovnika u ovoj općini se mijenjao, odnosno ukupni broj stanovnika je porastao, ali ne baš hrvatskog stanovništva. Kada je riječ o izborima 2004. godine, kada je HDZ BiH dobio vijećnika, upravo je razlog tom uspjehu bio manji ukupni broj stanovnika općine. Tako je za postizanje cilja 2016. godine bilo potrebno puno više hrvatskih glasova, pa ni 873 glasa nisu bila dovoljna da HDZ dobije vijećnika. Međutim, 2016. godine HDZ-u BiH nedostajalo je samo šest glasova za prelaženje praga, toliko nas je glasova dijelilo od cilja.

Kada se usporedi biračko tijelo za predstojeće lokalne izbore, koliko je ono poraslo u odnosu na posljednje izbore?

S obzirom na to da dolazim iz općine Novo Sarajevo, prema raspoloživim podacima koje imam, pravo glasa na lokalnim izborima ima oko 70.000 stanovnika, što je za 10.000 više nego prije četiri godine, a manje-više je slično i u ostalim općinama. Najmnogoljudnija općina je Novi Grad, koja ima više od 120.000 osoba s pravom glasa. I dinamika izgradnje stambenih objekata je intenzivirana te možemo očekivati u skorije vrijeme još veći priljev stanovništva u sarajevskoj kotlini.

Kako komentirate činjenicu da pojedinci stranaka ljevice svim silama nastoje ukinuti konstitutivnost naroda, a do prije izvjesnog vremena upravo su isticali konstitutivnost?

Ustav BiH definira tri konstitutivna naroda, Hrvate, Bošnjake i Srbe, te ostale. Prema posljednjem popisu stanovništva, nabrojana tri naroda čine 96 posto stanovništva. Država je koncipirana tako da svaki od ovih triju naroda bira svoje predstavnike u vlasti, međutim, korekcijom visokog predstavnika taj je koncept narušen, tako da već treći put imamo situaciju da jedan narod bira dva člana Predsjedništva te da se u domove naroda biraju ljudi iz županija koje imaju brojem dvadesetak Hrvata. Presude Ustavnog suda BiH jasno ukazuju na to što je legitimno predstavljanje i kako se to ostvaruje. Legitimno predstavljanje osnovni je preduvjet političke stabilnosti i pravne sigurnosti.

Svaki drugi scenarij koji bi vodio k majorizaciji manje brojnog naroda vodio bi k daljnjoj destrukciji našeg društva i ozbiljno narušio opstanak BiH kao višenacionalne države. Upravo pojedine stranke ljevice o kojima govorite stavio bih pod znake navoda, jer ne radi se o pravoj ljevici, nego o strankama koje imaju neka drugačija opredjeljenja te tim zalaganjem da se ukine konstitutivnost zapravo se zalažu za daljnju majorizaciju malobrojnijeg naroda. •

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.