Pred Bosnom i Hercegovinom brojni su izazovi koji se manifestiraju kroz globalne poremećaje na tržištima, ali i prilike koje proistječu od europskog puta i Plana rasta, no pred vlastima su brojne reforme koje moraju provesti, poglavito kada govorimo o onim fiskalnim, kako bi podržale ponovno stvaranje rezervi, potaknule potencijal rasta te preusmjerile resurse s tekuće na kapitalnu potrošnju. Ovo su neke od procjena koje je u razgovoru za Večernji list iznio Andreas Tudyka, rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Bosni i Hercegovini. Pitali smo ga za osvrt na MMF-ove projekcije koje pokazuju da će ove godine ekonomski rast u BiH ojačati na 2,5 posto te da će se u srednjem roku održati na oko tri posto. Kaže kako je rast uglavnom vođen domaćim čimbenicima, poput rasta plaća i privatne potrošnje te neznatnog povećanja investicija.
Što su izazovi
U kontekstu ključnih izazova koji se očekuju kada govorimo o ekonomskoj perspektivi u BiH, Tudyka ističe kako intenziviranje sukoba diljem svijeta, usporavanje glavnih ekonomija ili povećana volatilnost cijena roba mogu dovesti do poremećaja u trgovini i rasta cijena hrane i energije, kao i do smanjenja izvoza i doznaka iz inozemstva te prigušenja domaće potražnje.
- Zadržavanje ekspanzivne fiskalne politike moglo bi potkopati fiskalnu i vanjsku održivost -potrebe za financiranjem su se uvećale, a njihovo ispunjavanje se pokazalo izazovnim. S druge strane, reformski momentum vezan uz pristupanje EU i provođenje Plana rasta mogao bi povećati potencijal za rast - objasnio je rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Bosni i Hercegovini.
Jedan od važnih segmenata ekonomske slike u BiH je i onaj koji se odnosi na pitanje inflacije, a poglavito kada govorimo o potrošačkim cijenama. Tudyka podsjeća kako je inflacija u Bosni i Hercegovini rapidno pala s vrhunca od 17,4 posto iz listopada 2022. na 0,9 posto, koliko je iznosila u listopadu 2024., i to uglavnom zbog snažnog pada u inflaciji cijena hrane i energije. - Pozitivna prognoza u pogledu ukupne inflacije prikriva uporno snažan rast plaća, posebno u sektoru usluga. To predstavlja dugotrajne rizike na ponovno rastući pritisak na cijene - objasnio je Tudyka. U pogledu domaće fiskalne politike pitali smo ga i što se očekuje kada govorimo o proračunima.
Fiskalna politika
- U proteklih nekoliko godina došlo je do pogoršanja fiskalne pozicije uglavnom zbog ponovnih i trajnih povećanja socijalnih davanja i plaća u javnom sektoru. Mi projiciramo proračunski deficit u obama entitetima. Zadržavanje ekspanzivne fiskalne politike moglo bi, međutim, potkopati fiskalnu i vanjsku održivost; potrebe za financiranjem su se uvećale, a njihovo ispunjavanje se pokazalo izazovnim. Potrebno je provesti fiskalne reforme kako bismo podržali ponovno stvaranje rezervi i potaknuli potencijal rasta te preusmjerili resurse s tekuće na kapitalnu potrošnju - poručio je Andreas Tudyka, rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Bosni i Hercegovini.
Podsjećamo, Međunarodni monetarni fond nedavno je izradio projekciju ekonomskih kretanja u BiH, a tom je prilikom Tudyka izjavio kako MMF projicira da će ove godine ekonomski rast u BiH ojačati na 2,5 posto te da će se u srednjem roku održati na oko tri posto.
Naravno, pitanje poboljšanja ukupne ekonomske situacije u zemlji, uz jačanje ekonomskog rasta, izvoza, ali i produktivnosti domaćeg gospodarstva, izravno je vezano uz pitanje provedbe reformi, uključujući i one koje su nužne za Plan rasta Europske unije za zemlje zapadnog Balkana. Plan predviđa ne samo izravnu financijsku podršku od nešto više od milijardu eura za BiH već i otvara nove mogućnosti razvoja privatnog sektora.
EU će prije pristupanja otvoriti određena područja jedinstvenog tržišta EU-a za partnere sa zapadnog Balkana, što će građanima donijeti opipljivu korist. Partneri sa zapadnog Balkana morat će poduzeti fundamentalne reforme, uskladiti se s acquisom i ispuniti svoje obveze u okviru zajedničkog regionalnog tržišta. Fokus će biti na sljedećih sedam početnih prioritetnih područja: slobodno kretanje robe, slobodno kretanje usluga i radnika, pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima, olakšavanje transporta, integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta, jedinstveno digitalno tržište te integracija u industrijske lance nabave. Istodobno, razvoj zajedničkog regionalnog tržišta je nužan iz dvaju razloga: oslobađanje ekonomskog potencijala regije, stvaranje prilike za poslovanje i radnike te transformiranje zapadnog Balkana u privlačnije mjesto za europske investitore. Zajedničko regionalno tržište s vremenom bi dodalo 10% regionalnog BDP-a ekonomijama zemalja zapadnog Balkana, dok bi usvajanje i primjena standarda EU-a predstavljali odskočnu dasku prema jedinstvenom tržištu EU-a. Naravno, sve navedeno je u domeni političke volje i spremnosti na dijalog i kompromis, a takvo što donijelo bi koristi svim žiteljima BiH, neovisno o tome u kojem dijelu zemlje živjeli.
Otvori KEKS Pay
