Rasprodaja imovine posrnulog bh. giganta

Novi pokušaj prodaje nekadašnjeg industrijskog diva u BiH: Cijena snižena za čak 49 milijuna KM

KOKSARA
Fena
17.11.2026.
u 19:42
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Desetljećima je zapošljavala tisuće radnika i bila jedan od glavnih gospodarskih oslonaca Lukavca.

Svih 15 imovinskih cjelina Koksare Lukavac u stečaju koje su bile ponuđene na licitaciji 11. studenoga ponovno je oglašeno za prodaju.

Zbroj početnih cijena sada iznosi 122,3 milijuna KM, što je oko 49 milijuna KM manje nego na prethodnom nadmetanju, kada je iznosio oko 171,3 milijuna KM, piše BiznisInfo.ba.

Stečajni upravitelj Almir Bajrić raspisao je drugi oglas za prodaju pojedinačnih imovinskih cjelina, a novo javno nadmetanje zakazano je za 1. prosinca. Početna cijena svakog lota sada je utvrđena na 50 posto procijenjene vrijednosti, dok je u prethodnom oglasu iznosila 70 posto.

Početna cijena najveće tvornice niža za 26 milijuna KM

Najveće sniženje odnosi se na Tvornicu Koksara, za koju će nadmetanje početi od 64,79 milijuna KM, umjesto prijašnjih 90,90 milijuna KM. To je oko 26,1 milijun KM manje. U tu cjelinu ulaze zemljište površine 319.093 četvorna metra, objekti, oprema i pripadajući udjeli u zajedničkoj infrastrukturi.

Početna cijena Tvornice anhidrida maleinske kiseline (AMK) spuštena je s 29,48 na 21,10 milijuna KM, odnosno za oko 8,4 milijuna KM. Za Azotaru nadmetanje će početi od 13,98 milijuna KM, oko 5,7 milijuna KM manje nego prije, dok je početna cijena Energane smanjena za oko 3,6 milijuna KM, na 9,34 milijuna KM.

Nadmetanje 1. prosinca u Lukavcu – za svaki lot zasebno

Za svaku cjelinu provest će se zasebno usmeno javno nadmetanje, pa zainteresirani investitori mogu licitirati za pojedinačne pogone ili nekretnine. Imovina se prodaje u zatečenom stanju, po načelu „viđeno – kupljeno“.

Prijave se primaju do 30. studenoga u 14 sati. Polog iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti pojedinačnog lota, najviše 50.000 KM po lotu. Nadmetanje će biti održano 1. prosinca u 12 sati u prostorijama Koksare, u Željezničkoj ulici 1 u Lukavcu.

Što će biti s nekadašnjim industrijskim divom?

Podsjetimo, BiznisInfo.ba je početkom listopada objavio da je prvi dio imovine Koksare već prodan, nakon što je Grad Lukavac preuzeo Filter stanicu Modrac za 3,14 milijuna KM kroz postupak izvlaštenja.

Stečajni upravitelj Almir Bajrić tada je potvrdio da je novac uplaćen na račun Koksare te najavio prodaju ostalih proizvodnih cjelina. Prema njegovim riječima, prodaja pojedinačnih tvornica mogla bi privući investitore koji su spremni uložiti nekoliko desetaka milijuna maraka u jedan proizvodni pogon.

Prodaja Koksare ima značaj koji nadilazi sam stečajni postupak. Riječ je o golemu industrijskom prostoru s postojećom infrastrukturom, proizvodnim objektima, pristupnim cestama i željezničkim vezama.

Ako pojedine cjeline dobiju nove vlasnike spremne za ulaganja, na prostoru nekadašnjeg jedinstvenog sustava mogao bi se razviti kompleks u kojem posluje više neovisnih industrijskih tvrtki. Istodobno, prihodi od prodaje važni su za namirenje vjerovnika, uključujući bivše radnike.

Koksara je počela proizvodnju 1952. godine i bila je važan dio teške industrije bivše Jugoslavije. Proizvodila je metalurški koks, nužan za proizvodnju željeza i čelika, te kemijske proizvode. Desetljećima je zapošljavala tisuće radnika i bila jedan od glavnih gospodarskih oslonaca Lukavca. U stečaj je ušla u studenome 2025. s oko 790 zaposlenih i dugovima od približno 281 milijun eura, a proizvodnja je obustavljena u veljači 2026. godine.

Koksara je od 2003. poslovala s indijskim ulagačima preko tvrtke Global Ispat Koksna Industrija Lukavac (GIKIL), povezane s poduzetnikom Pramodom Mittalom. Poslovanje su obilježili financijski problemi i sporovi oko upravljanja, a Mittal i drugi dužnosnici su tužili BiH zbog jednostranog izbacivanja iz vlasništva nad kompanijom.

Gašenje Koksare dio je šire krize metalurške industrije u BiH. Nova Željezara Zenica u travnju ove godine također je obustavila proizvodnju čelika, navodeći kao razloge velike gubitke, rast troškova i nekonkurentnost. Ta su dva pogona desetljećima bila dijelovi povezanog industrijskog lanca, u kojem je Koksara proizvodila sirovinu potrebnu za proizvodnju željeza.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata