Modeli njemačkog Instituta za meteorologiju Maks Plank (MPI-M), zasnovani na analizi podataka iz sjevernog Atlantika, predviđaju još jedno ekstremno toplo ljeto.
Naletima vrućine u Europi često prethodi uglavnom trogodišnje nagomilavanje topline u oceanu. Dakle, ti podaci meteorolozima omogućavaju da toliko unaprijed predvide ekstremno topla ljeta. Istraživači Sveučilišta Hamburg upotrijebili su model MPI-M da retroaktivno simuliraju varijacije europske klime između 1962. i 2022. te ih usporede sa stvarnim podacima. Dio toga temelji se na akumulaciji toplinske energije u sjevernom Atlantiku i ekstremnog vremena, piše dpa, prenosi radiosarajevo.ba.
Podaci iz posljednje tri godine upućuju na akumuliranu toplinu u oceanu, pa stoga najavljuju iznimno vruće ljeto ove godine u Europi.
Stručnjaci MPI-M naglašavaju da je predviđanje ekstremnog vremena ključno za očuvanje ljudskog zdravlja i ograničavanje štete.
Učestalost toplinskih valova u Europi se udvostručila od predindustrijske ere, a ekstremno topla ljeta, koja se sada pojavljuju otprilike jednom u desetljeću, do kraja stoljeća mogu postati redovita. Ljeto 2003. u Europi je bilo među najekstremnijim otkako postoji evidencija. Broj umrlih je porastao, a mnoge države istrpjele su manjak vode i propast uroda u poljoprivredi.
Svjetski oceani, a posebno Atlantski, posljednjih se godina zagrijavaju više nego ikada prije. Klimatski stručnjaci inzistiraju da to nije dio prirodnog ciklusa, nego da zagrijavanje izaziva ljudska aktivnost. U kojoj će se mjeri ove prognoze ostvariti, ostaje za vidjeti, no činjenica je da jugoistok Europe, pa tako i Bosna i Hercegovina iz godine u godinu bilježe sve dulja razdoblja iznimno vrućeg i suhog vremena. Iako negatori klimatskih promjena vole uspoređivati iznose maksimalnih temperatura s nekim zabilježenim rekordima iz prošlosti, nitko od njih ne uzima u obzir činjenicu da su toplinski valovi vremenski sve dulji, uz rast prosječnih temperatura.
