Novi Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti definirao je ulogu i položaj obveznika u preventivnom sustavu za sprječavanje pranja novca, a u razgovoru za Večernji list Nerminka Hamidović, predsjednica Notarske komore Federacije BiH, ističe kako je zakonski propisano da notari određene činjenice koje su osobito bitne za pranje novca u sektoru nekretnina u pravilu prijavljuju FOO-u SIPA-e, a što predstavlja važnu potporu u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Večernji list: Kakve su vaše spoznaje o tomu koliko se pranje nelegalno stečenog novca vrši preko financijskog sektora ili u prometu nekretnina?
- Pranje novca putem financijskog sektora i tržišta nekretnina predstavlja jedan od ključnih izazova u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije.
Iako je općepoznato da se te aktivnosti najčešće odvijaju kroz financijske institucije i transakcije nekretninama, Notarska komora Federacije BiH ne raspolaže konkretnim statističkim podacima o tome.
Večernji list: U kojoj mjeri notari mogu biti ključni akter u sprječavanju takvih aktivnosti?
- U tom kontekstu notari imaju iznimno važnu ulogu – njihova pravodobna reakcija i odgovorno postupanje mogu biti presudni u sprječavanju zloupotreba i osiguravanju transparentnosti pravnih poslova. U suradnji sa zemljišnoknjižnim uredom i registrom gospodarskih subjekata rad notara dovodi do visoke razine transparentnosti.
To odvraća mnoge potencijalne počinitelje od provođenja transakcija koje unaprijed zahtijevaju notarski obrađenu ispravu. Zakonom o SPNFT-u propisano je da notari određene činjenice koje su osobito bitne za pranje novca u sektoru nekretnina u pravilu prijavljuju FOO-u SIPA-e, a što predstavlja važnu potporu u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Večernji list: Koliko su odredbe novog Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti dale ulogu notarima kada govorimo o sprječavanju takvih oblika kriminala?
- Općenito, položaj obveznika u preventivnom sustavu za sprječavanje pranja novca, kakav propisuje Zakon o SPNFT-u, iznimno je bitan jer se gotovo svi obveznici nalaze na samoj crti obrane od njihova pravodobnog prepoznavanja sumnjivih transakcija i vrlo često uvelike doprinosi uspjehu daljnje istrage koju će provoditi tijela pogona.
Naravno, uloga koju Zakon o SPNFT-u dodjeljuje obveznicima iziskuje dodatne poslove, jako dobru edukaciju, informatičku pismenost, povećane troškove, ljudske resurse itd.
FATF svrstava notare u skupinu pravnih i financijskih stručnjaka koji zbog prirode posla mogu biti svjesno ili nesvjesno povezani s pranjem novca, nazivajući ih "vratari" (eng. Gatekeepers), zbog činjenice da se nalaze na samim ulaznim vratima kroz koja ulazi "prljav" novac.
Dakle, uzimajući u obzir ovakvu pozadinu događanja, sasvim je jasan razlog zbog kojeg je novi Zakon o SPNFT-u notarima dodijelio ulogu "čuvara vrata", odnosno ulogu forenzičara (dužnosnika, istražitelja) u sustavu prevencije i sprječavanja pranja novca.
Uključivanje notara kao čuvara koji u svojim rukama imaju mehanizam prijave sumnjivih transakcija doprinosi većoj učinkovitosti prevencije i otkrivanja pranja novca. Upravo u tom smislu treba se razumjeti uloga notara u Zakonu o SPNFT – uloga notara je preventivnog karaktera, ograničena je na mehanizam prijave sumnjivih transakcija, kao i na mjere i radnje koje se poduzimaju u okviru ovog preventivnog mehanizma koji je zakon uspostavio.
Ulogu istražitelja treba razumjeti kao ulogu čuvara koji, kada primijeti sumnjivu transakciju, na temelju indikatora, prijavi je nadležnom tijelu i nema obvezu dalje se baviti istraživanjem djela – tu sustav prevencije završava svoju misiju.
Večernji list: Koliko je neujednačenost zakonskih rješenja u entitetima prepreka jednom harmoniziranom pravnom okviru?
- Notarska komora FBiH želi nedvosmisleno uputiti da različita pravna rješenja, koja podrazumijeva postojanje više paralelnih pravnih sustava ili normi koje koegzistiraju unutar jednog društva, može imati značajan utjecaj na pravnu sigurnost i vladavinu prava.
Dvojnost pravnih sustava može dovesti do nedostatka jasnoće i predvidivosti u primjeni prava. Kada postoji više pravnih sustava koji se primjenjuju paralelno, pojedinci i subjekti u društvu mogu biti zbunjeni oko toga koje pravne standarde ili pravila trebaju slijediti. To može rezultirati nesigurnošću u donošenju odluka, što može otežati poslovanje, rješavanje sporova i općenito funkcioniranje pravnog sustava.
Različito pravno rješenje može dovesti do nejednakosti u primjeni prava i kršenja načela vladavine prava. Ako postoje različiti pravni standardi za različite skupine ili segmente društva, to može rezultirati percepcijom ili stvarnom praksom privilegiranja određenih skupina ili institucija nad drugima. Ovo može dovesti do gubitka povjerenja u pravni sustav i osjećaja nepravde među građanima.
Dvojno pravno rješenje može dovesti do povećane kompleksnosti u sudskim postupcima. Sudovi se mogu suočiti s izazovom primjene različitih pravnih standarda ili interpretacija u različitim slučajevima, što može dovesti do produljenja sudskih postupaka i povećanja troškova. Ovo također može dovesti do nedosljednosti u presudama i odlukama, što smanjuje povjerenje građana u pravosudni sustav.
Stanje u Federaciji BiH, što se tiče vladavine prava, nije optimistično, a dodatno je narušeno uvođenjem opcije da ovjera potpisa kod općinskih sudova na ugovorima o prometu nekretnina predstavlja pravnu osnovu za promjenu vlasništva nad nekretninama.
Prilike koje ovjera potpisa od općinskih sudova otvaraju prostor za stvaranje off shore tvrtki, transakcijama s fizičkim i pravnim osobama visokorizičnih zemalja i zemalja u kojima postoji veća vjerojatnost pojavljivanja pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, ne ulijevaju povjerenje u pravnu sigurnost ni zaštitu javnih interesa.
O odgovornosti za eventualne propuste i neispunjavanje osnovnog cilja Zakona o SPNFT-u tj. neprovođenju mjera, radnji i postupaka u financijskom i nefinancijskom sektoru, koje se poduzimaju sa svrhom sprečavanja i otkrivanja pranja novca, trebali bi odgovore dati nadležne državne institucije.
U prvom redu bi trebalo provjeriti postupanje i aktivnosti svih općinskih sudova (predsjednika) koji dopuštaju promjenu prava vlasništva bez uspostavljanja i stvaranja sigurnog sustava u provođenju mjera, radnji i postupaka za sprječavanje i otkrivanje pranja novca. Svakako da određenu odgovornost u vezi s uvođenjem opcije promjene prava vlasništva (osnivanje tvrtki) na osnovi ovjerenih potpisa na ugovorima od sudova snose i Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH, Vijeće ministara BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH, kao i sva državna tijela zadužena za zakonitost iz članka 4. aa) Zakona o SPNFT-u.
Zakon o SPNFT-u propisao je dužnost provođenja analize rizika u odnosu na pravne poslove koji se općenito obavljaju i dokumentiraju, a obuhvaća redovito provjeravanje i po potrebi ažuriranje te na zahtjev stavljanje na raspolaganje ovlaštenim nadzornim tijelima.
NK FBiH je suglasan da se, radi primjena presuda Ustavnog suda FBiH, u nacrtu novog Zakona o notarskoj službi FBiH preuzmu zakonska rješenja iz Republike Srpske i Distrikta Brčko BiH, uz određene izmjene i dopune kojima će se omogućiti da stranke, osobno ili preko svojih zastupnika, mogu načiniti nacrt pravnog posla, koji će biti korišten u postupku notarske obrade za sastavljanje javne isprave. NK FBiH je bio i ostaje pri stavu da, radi pravne sigurnosti i vladavine prava te pravnog jedinstva i jedinstvenog tržišta na cijelom prostoru BiH, forma javne isprave sastavljene od notara za pravne poslove, na osnovi kojih se vrše upisi u javne registre, treba i dalje ostati u zakonodavstvu FBiH kao jedina izvršna isprava, kao što je to i u ostalim dijelovima BiH, Republici Srpskoj i Distriktu Brčko BiH.
Trenutačno u dvama entitetima postoje dva različita režima u pogledu nadležnosti notara i mogućnosti kontrole prometa nekretnina i kapitala u gospodarskim društvima, što stvara svojevrstan pravni kaos i otvara mogućnost zloupotrebe trenutačnog stanja u Federaciji BiH za ubacivanje nelegalno stečenog novca u legalne tokove, kroz npr. kupnju nekretnine jer sudovi u Federaciji prilikom ovjere potpisa ne ulaze u sadržaj ugovora niti bilo tko jamči zaštitu strankama iz tog ugovora.
Večernji list: Nedavno ste ponovno izabrani na čelo Notarske komore Federacije BiH. Koje su ključne aktivnosti Komore u ovom trenutku te što možemo očekivati u idućem razdoblju?
- Nastavit će se započete aktivnosti, prioritetno su to zakonodavne aktivnosti s Federalnim ministarstvom pravosuđa na novom Zakonu o notarskoj službi FBiH i povezanim zakonima (Zakonu o stvarnim pravima FBiH, Zakonu o nasljeđivanju FBiH, Obiteljskom zakonu FBiH, Zakonu o zemljišnim knjigama FBiH i Zakonu o gospodarskim društvima FBiH) te novoj tarifi notara.
Nadalje, to su aktivnosti s Pravosudnim komisijom Distrikta Brčko BiH vezano uz donošenje zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima Distrikta Brčko BiH jer su dvije članice Notarske komore FBiH s tog službenog područja.
Zatim, aktivnosti sa županijskim ministarstvima pravosuđa na rješavanju pitanja nepopunjenih notarskih mjesta u Federaciji BiH, kojih je u ovom trenutku 30, od predviđenih 133 notarskih mjesta i rješavanje pitanja institucionalnog rješavanja smještaja notarskih arhiva u Federaciji BiH kroz suradnju s Federalnim ministarstvom pravosuđa i županijskim ministarstvima pravosuđa.
Jedan od glavnih prioriteta Notarske komore FBiH svakako je i projekt elektroničkog povezivanja notara s javnim registrima te aktivnosti u vezi s obvezama NK FBiH kao tijela nadzora nad primjenom novog Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti BiH.
Otvori KEKS Pay
