Visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt izjavio je u intervjuu za BN televiziju kako na putu prema Europskoj uniji neće doći do centralizacije Bosne i Hercegovine, navodeći da važnu ulogu u tome procesu ima i Hrvatska. U intervjuu za BN televiziju iz Bijeljine Schmidt je, upitan o strahu da se BiH unitarizira, rekao da se to neće dogoditi u vrijeme njegova mandata, piše Večernji list BiH.
- Ta zabrinutost građana nije opravdana i do toga neće doći. Ja imam razumijevanja za regionalne posebnosti i one se moraju poštivati - rekao je Schmidt. Dodao je da on dolazi iz Bavarske u Njemačkoj, gdje su ta prava posebno istaknuta.
Potpora susjeda
- Kao Bavarac znam jako dobro da se u saveznoj državi mogu davati i jamčiti prava saveznim pokrajinama, npr. kao što je to slučaj u Njemačkoj ili u entitetima u BiH - dodao je njemački političar na čelu međunarodne uprave u BiH. Pritom je istaknuo kako je važno da zemlja nastavi provoditi reforme na “putu od Daytona prema Bruxellesu”, navodeći da važnu ulogu u tome procesu imaju Hrvatska, Srbija i Turska, ali i EU te međunarodna zajednica. - Hrvatska, Srbija i Turska u svim ovim procesima igraju važnu ulogu. Ali ipak će stvari ostati pri tome da Europska unija i međunarodna zajednica na osnovi Daytonskog sporazuma igraju ulogu koja je važna. Put BiH vodi od Daytona k Bruxellesu. Ako ove tri zemlje to budu podržale, ja ću biti zadovoljan - dodao je Schmidt. On je potvrdio kako mu na raspolaganju stoje široke bonnske ovlasti koje podrazumijevaju i mogućnost da visoki međunarodni predstavnik smjenjuje političare ili pak nameće zakone i odluke. Pritom je odbacio mogućnost da smjenjuje političare zbog umiješanosti u korupciju. Upravo na ponovno angažiranje međunarodne zajednice, odnosno na korištenje bonnskih ovlasti sve donedavno su pozivali predstavnici bošnjačke politike u BiH vjerujući da će visoki predstavnik biti odvjetnik ove strane. Taj stav djelomično je promijenjen nakon što je na čelo OHR-a stigao njemački političar Christian Schmidt, čije su izjave oko konstitutivnosti naroda, izmjene Izbornog zakona “šokirale” bošnjačku javnost naviklu da ima potporu OHR-a. Važno je reći kako se primjeni bonnskih ovlasti dugi niz godina protivi značajan dio europskih država, ponajprije Njemačka, iz koje i Schmidt dolazi. Inače, tzv. bonnske ovlasti nisu u BiH korištene od 2012. godine i nisu dogovorene Daytonom, nego je visokog predstavnika tim mjerama “opremilo” Vijeće za provedbu mira u Bosni i Hercegovini na sastanku u Bonnu u prosincu 1997. godine.
Gašenje OHR-a
S posljednjom izmjenom Kaznenog zakona BiH, koju je nametnuo odlazeći austrijski političar Valentin Inzko, tih je odluka bilo više od 900. Najviše se odluka odnosilo na uklanjanje političara s njihovih izabranih pozicija. Iako se radilo o krajnje nedemokratskoj praksi, pokušaj da smijenjeni političari ostvare pravnu zadovoljštinu nije se mogao ostvariti jer su visoki predstavnici imali diplomatski imunitet od progona. Približavanje zemlje EU podrazumijeva i gašenje Ureda visokog predstavnika te potpuni prijenos ovlasti na domaće strukture vlasti. Naravno, bez bonnskih ovlasti!
